REUTERS
"Europska unija je vrlo, vrlo loša prema nama", rekao je Trump
povezane vijesti
Američki predsjednik Donald Trump u utorak je zaprijetio da će nametnuti carine Europskoj uniji i rekao da njegova administracija raspravlja o kaznenoj carini od 10 posto na kineski uvoz jer se fentanil šalje iz Kine u SAD preko Meksika i Kanade.
Trump je najnovije prijetnje carinama iznio u obraćanju novinarima u Bijeloj kući dan nakon preuzimanja dužnosti.
On nije odmah uveo carine kao što je obećavao tijekom predizborne kampanje.
Financijska tržišta nakratko su odahnula u utorak, ali njegova nova izjava potvrđuje Trumpovu dugogodišnju želju za sveobuhvatnijim carinama za Kanadu i Meksiko, kao i za Kinu i EU.
Trump je rekao da EU i druge zemlje imaju problematične trgovinske suficite sa Sjedinjenim Državama.
“Europska unija je vrlo, vrlo loša prema nama”, rekao je, ponavljajući ono što je već rekao u ponedjeljak. “Dakle, oni će biti obuhvaćeni carinama. To je jedini način… da dobijete pošteni (odnos).”
Trump je u ponedjeljak rekao da razmatra uvođenje carina od 25 posto Kanadi i Meksiku od 1. veljače osim ako ne zaustave krijumčarenje ilegalnih migranata i fentanila preko američkih granica, uključujući prekursore kemikalija iz Kine.
Trump je potvrdio da razmatra kaznene carine od 10 posto na kineski uvoz.
Trgovinski savjetnik Bijele kuće Peter Navarro rekao je za CNBC rano u utorak da je Trumpova prijetnja carinama Kanadi i Meksiku pritisak na dvije zemlje da zaustave ulazak ilegalnih migranata i droga u SAD.
“Razlog zašto on razmatra 25 i 10 (posto), ili što god bude, za Kanadu, Meksiko i Kinu je taj što 300 Amerikanaca umire svaki dan” od predoziranja fentanilom, rekao je Navarro.
Trump je u ponedjeljak potpisao opsežni trgovinski memorandum nalažući federalnim agencijama da završe sveobuhvatne analize niza trgovinskih pitanja do 1. travnja.
To uključuje analize trgovinskih deficita SAD-a, nepoštene trgovinske prakse i valutnih manipulacija partnerskih zemalja, uključujući Kinu.
Trump: Sankcije Putinu odbije li pregovarati o okončanju rata u Ukrajini
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da će vjerojatno uvesti sankcije Rusiji ako ruski predsjednik Vladimir Putin odbije pregovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Trump nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama.
Sjedinjene Države već su oštro sankcionirale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u veljači 2022.
Trump je rekao da njegova administracija također razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da bi Europska unija trebala učiniti više kako bi podržala Ukrajinu, plaćati više i izjednačiti se s izdacima.
“Razgovaramo s (ukrajinskim predsjednikom Volodimirom) Zelenskim, vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom”, rekao je Trump. “Razmotrit ćemo to”.
Trump je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da pozove na intervenciju kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.
“Nije puno učinio na tome. Ima veliku… moć, kao što mi imamo veliku moć. Rekao sam, ‘Trebali biste to riješiti.’ Raspravljali smo o tome.”
22 savezne demokratske države tuže zbog Trumpove odluke o državljanstvu
Savezne američke države kojima vladaju demokrati i skupine za građanska prava podnijele su u utorak niz tužbi osporavajući pokušaj američkog predsjednika Donalda Trumpa da ukine pravo na državljanstvo po rođenju, što je prvi pokušaj njegovih protivnika da blokiraju taj plan na sudu.
Nakon inauguracije u ponedjeljak Trump, republikanac, naredio je američkim agencijama da odbiju priznati državljanstvo djece rođene u SAD-u ako ni majka ni otac nisu američki državljani ili zakoniti stalni stanovnici.
Dvadeset i dvije savezne države kojima upravljaju demokrati, zajedno s glavnim gradom Washingtonom i gradom San Franciscom, podnijeli su nekoliko tužbi saveznim sudovima u Bostonu i Seattleu tvrdeći da je Trump time prekršio američki ustav.
Dvije slične tužbe podnijeli su Američka unija za građanske slobode, imigrantske organizacije i trudnica nekoliko sati nakon što je Trump potpisao izvršnu uredbu, čime je započela prva velika sudska bitka njegove administracije.
Tužbe su usmjerene na središnji dio Trumpove opsežne imigracijske politike.
Ako sud potvrdi njegovu uredbu po prvi put više od 150.000 djece rođene godišnje u Sjedinjenim Državama ostalo bi bez prava na državljanstvo, rekao je ured državne tužiteljice Massachusettsa Andree Joy Campbell.
“Predsjednik Trump nema ovlasti oduzeti ustavna prava”, rekla je u izjavi.
Gubitak državljanstva spriječio bi te pojedince u pristupu federalnim programima kao što je zdravstveno osiguranje Medicaid i, kad odrastu, u pravu na rad ili glasovanje, kažu države.
“Današnja tužba šalje jasnu poruku Trumpovoj administraciji da ćemo se zauzeti za naše stanovnike i njihova osnovna ustavna prava”, rekao je glavni državni odvjetnik New Jerseyja Matthew Platkin u izjavi.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjeve za komentar.
Očekuje se više tužbi država predvođenih demokratima i aktivističkih skupina koje osporavaju druge aspekte Trumpove agende, a već su najavljene one koje osporavaju Odjel za učinkovitost vlade pod vodstvom Elona Muska i naredbu koju je Trump potpisao kojom se slabi zaštita radnih mjesta za državne službenike.
Tri od četiri tužbe podignute su u Massachusettsu i New Hampshireu, a žalbeni sud koji će biti nadležan za prvostupanjske presude je onaj sa sjedištem u Bostonu, jedini savezni žalbeni sud čije su sve suci imenovali Demokrati.
Za tužbu podnesenu u Seattleu već je za četvrtak zakazano ročište kako bi se vidjelo treba li izdati privremenu zabranu kojom se blokira provedba Trumpove uredbe.
Tužbe tvrde da je Trumpova izvršna uredba prekršila pravo sadržano u članku o državljanstvu 14. amandmana američkog ustava koji propisuje da se svatko tko je rođen u Sjedinjenim Državama smatra državljaninom.
Pri tom se pozivaju na presudu Vrhovnog suda SAD-a iz 1898. u predmetu Sjedinjene Države protiv Wong Kim Arka kojom se utvrđuje da djeca rođena u Sjedinjenim Državama, čiji roditelji nisu državljani, imaju pravo na američko državljanstvo.
Trump: Biden mi je na stolu ostavio ‘inspirativno’ pismo
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u utorak da mu je bivši predsjednik Joe Biden ostavio “lijepo” pismo na hrastovu pisaćem stolu u Ovalnom uredu, nastavljajući tradiciju na dan inauguracije.
Trump je rekao novinarima da je pismo otvorio u ponedjeljak navečer i da razmišlja o tome da ga učini dostupnim javnosti.
Rekao je da ga je Biden savjetovao da uživa u svojem mandatu i naglasio važnost uloge.
“Napisano je, ‘Broju 47’, rekao je Trump. “To je vrlo lijepo… u osnovi malo inspirativno pismo. Uživaj u tome. Uradi dobar posao. Važno, jako je važno koliko je posao važan.”
Trump, koji je u ponedjeljak inauguriran na svoj drugi mandat u Bijeloj kući, rekao je kako smatra da bi trebao dopustiti ljudima da vide pismo jer je ono “pozitivno” za Bidena.
Trump je pronašao rukom napisano pismo na svojem stolu u ponedjeljak tijekom ceremonije u Ovalnom uredu nakon što ga je novinar upitao je li primio poruku od Bidena.
Podigao ga je pred kamerama, pokazujući rukom napisano “47”, rekavši da će ga pročitati nasamo prije nego što odluči hoće li objaviti njegov sadržaj.
Trump, prvi predsjednik nakon Grovera Clevelanda koji je u kasnim 1800-ima služio neuzastopne mandate, ostavio je pismo Bidenu kada je preuzeo dužnost u siječnju 2021.
Biden je rekao da je to bilo “vrlo velikodušno” pismo, ali ga nikada nije objavio.
Modernu tradiciju pisanja pisma počeo je 1989. predsjednik Ronald Reagan ostavivši jedno za svog potpredsjednika i nasljednika, Georgea H.W. Busha u kojemu mu je poručio neka ne dopusti da ga drugi pokolebaju.