Novi američki predsjednik Donald Trump potpisao je prvi set izvršnih uredbi na kraju svoje ceremonije prisege u sportskoj dvorani Capital One u Washingtonu, prije nego što će biti odveden u Bijelu kuću gdje će nastaviti s potpisivanjem.

Između ostalog, inicijalno je povukao SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma. Sjedinjene Države, drugi najveći svjetski zagađivač iza Kine i povijesno najveći onečišćivač, napustile su Pariški klimatski sporazum u vrijeme Trumpova prvog mandata, ali ih je Joe Biden u svom vratio natrag.Pariški sporazum usmjeren je na ograničavanje globalnog zagrijavanja i borbu protiv klimatskih promjena. Njime su propisani ciljevi za smanjenje štetnih emisija, odnosno vlade su se složile da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzija u odnosu na predindustrijske razine kako bi se izbjegle najgore posljedice klimatskih promjena.

Trump: SAD neće sabotirati vlastitu industriju dok Kina nekažnjivo zagađuje

NOVO! 10:46 – Predsjednik Donald Trump u ponedjeljak je povukao Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena, Kina je izrazila zabrinutost zbog tog poteza, a UN uvjerenje da Amerikanci neće odustati od zaštite klime.

“Sjedinjene Države neće sabotirati svoju vlastitu industriju dok Kina zagađuje nekažnjeno”, rekao je Trump, uklonivši najvećeg svjetskog zagađivača kroz povijest iz globalnih napora u borbi protiv klimatskih promjena po drugi put u desetljeću.

Kina je u utorak uzvratila da je zabrinuta zbog objave da se SAD povlači iz Pariškog sporazuma o klimi i kinesko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju je poručilo da su klimatske promjene zajednički izazov s kojim se suočava cijelo čovječanstvo.

Kina aktivno i dosljedno odgovara na klimatske promjene i zajednički će promicati globalnu zelenu i niskougljičnu tranziciju, rekao je glasnogovornik ministarstva Guo Jiakun na redovitom brifingu za novinare.

“Niti jedna zemlja ne može stajati po strani od toga, niti to može učiniti sama”, dodao je glasnogovornik.

Taj potez stavlja Sjedinjene Države uz Iran, Libiju i Jemen kao jedine zemlje u svijetu izvan pakta iz 2015., u kojem su se vlade složile ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskih razina kako bi se izbjegao najgori utjecaj klimatskih promjena.

Odražava Trumpov skepticizam prema globalnom zatopljenju, koji je on nazvao prijevarom, i uklapa se u njegov širi plan oslobađanja američkih bušotina nafte i plina od klimatskih ograničenja kako bi mogli povećati proizvodnju.

Trump je potpisao izvršnu naredbu o povlačenju iz pakta pred pristašama okupljenim u Capital One Areni u Washingtonu.

“Odmah se povlačim iz nepoštene, jednostrane pljačke – Pariškog klimatskog sporazuma”, rekao je prije potpisivanja naloga.

Unatoč povlačenju, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres uvjeren je da će američki gradovi, države i poduzeća “nastaviti pokazivati ​​viziju i vodstvo radeći na niskougljičnom, otpornom gospodarskom rastu koji će stvoriti kvalitetna radna mjesta”, rekla je glasnogovornica UN-a Florencia Soto Nino u pisanoj izjavi.

“Ključno je da Sjedinjene Države ostanu predvodnici u pitanjima zaštite okoliša”, rekla je. “Kolektivni napori u okviru Pariškog sporazuma napravili su razliku, ali moramo ići mnogo dalje i brže zajedno.”

Sjedinjene Države moraju službeno obavijestiti glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa o svom povlačenju, koje će, prema uvjetima sporazuma, stupiti na snagu godinu dana kasnije.

Sjedinjene Države već su najveći svjetski proizvođač nafte i prirodnog plina zahvaljujući višegodišnjem bumu bušenja u Teksasu, Novom Meksiku i drugdje, potaknutom tehnologijom frackinga i visokim svjetskim cijenama od ruske invazije na Ukrajinu.

Trump je povukao SAD iz Pariškog sporazuma i tijekom svog prvog mandata, no kako je proces trajao godinama odmah ga je zaustavio Biden 2021.

Povlačenje će ovaj put vjerojatno trajati kraće – samo godinu dana – jer Trump neće biti vezan početnom trogodišnjom obvezom sporazuma.

Taj bi potez sada mogao biti štetniji za globalne klimatske napore, rekao je Paul Watkinson, bivši klimatski pregovarač i viši politički savjetnik za Francusku.

SAD je trenutno drugi najveći svjetski emiter stakleničkih plinova iza Kine i njegov odlazak potkopava globalne ambicije da se te emisije smanje.

“Ovaj put će biti teže jer smo u jeku implementacije, suočeni sa stvarnim izborima”, rekao je Watkinson.

Svijet je sada na putu globalnog zagrijavanja za više od 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća, prema nedavnom izvješću Ujedinjenih naroda, razini za koju znanstvenici upozoravaju da bi mogla izazvati kaskadne utjecaje kao što su porast razine mora, toplinski valovi i razorne oluje.

Države se već bore kako bi oštro smanjile emisije potrebne za smanjenje predviđenog porasta temperature, jer ratovi, političke napetosti i tijesni državni proračuni guraju klimatske promjene prema dolje na popisu prioriteta.

Trumpov pristup u oštroj je suprotnosti s pristupom bivšeg predsjednika Joea Bidena, koji je želio da Sjedinjene Države predvode globalne klimatske napore i nastojao potaknuti prijelaz s nafte i plina pomoću subvencija i propisa.

Trump je rekao da namjerava ukinuti te subvencije i propise kako bi ojačao državni proračun i razvio gospodarstvo, ali tvrdi da to može učiniti dok osigurava čist zrak i vodu u Sjedinjenim Državama.

Li Shuo, stručnjak za klimatsku diplomaciju na Asia Society Policy Institute, rekao je da povlačenje SAD-a riskira potkopavanje sposobnosti Sjedinjenih Država da se natječu s Kinom na tržištima čiste energije kao što su solarna energija i električna vozila.

“Kina će pobijediti, a SAD riskira da još više zaostaje”, rekao je.

Trump bi mogao uvesti carine Kanadi i Meksiku već u veljači

NOVO! 1025 -Nekoliko sati nakon što je u ponedjeljak preuzeo dužnost predsjednika SAD-a, Donald Trump je poručio da bi carine od 25 posto na uvoz robe iz Kanade i Meksika mogle biti uvedene već u veljači.

„Razmišljamo o 25 posto za Meksiko i Kanadu jer oni dopuštaju ogromnom broju ljudi da uđu. Mislim da ćemo to učiniti 1. veljače”, rekao je Trump nakon inauguracije.

Wall Street Journal je još u ponedjeljka pisao da Trump nema namjeru nametnuti carine trgovinskim partnerima poput Kanade, Meksika i Kine. Umjesto toga, planirao je, piše WSJ, dodatno procijeniti trgovinske odnose s Kinom i susjedima na sjevernoameričkom kontinentu.

No, čini se da se Trump predomislio.

Novi predsjednik SAD-a već je prije, nakon pobjede na izborima u studenom, prijetio uvođenjem carina na robu iz Kanade, Meksika i Kine.

U EU također postoji bojazan da bi Trump mogao uvesti nove carine i u njihovom slučaju, s obzirom na njegovu prijetnju da će uvesti carine, ako EU ne poveća uvoz nafte i plina iz SAD-a.

Trump je već uveo niz carina na uvezenu robu tijekom svog prvog mandata od 2017. do 2021. godine.

Klimatski sporazum

Trump je prvo potpisao izvršnu naredbu kojom se poništava 78 izvršnih naredbi njegovog prethodnika, Joea Bidena, uključujući uklanjanje Kube s popisa država sponzora terorizma, izvijestili su američki mediji.

Tada je, uz povlačenje SAD-a iz klimatskog sporazuma, također zabranio izdavanje novih federalnih propisa dok on i njegova vlada ne preuzmu potpunu kontrolu nad tim, privremeno zabranio zapošljavanje u saveznoj vladi osim u vojsci i na polju nacionalne sigurnost, te ukinuo rad od kuće za federalne službenike.

U dvorani je također naredio svim saveznim agencijama da se pozabave krizom rasta troškova života, potpisao nalog o vraćanju slobode govora i zabrani cenzure, javlja televizija ABC.

Trump je pred oko 20.000 pristaša u dvorani opisao Bidenovu administraciju kao najgoru u povijesti i, uz oduševljeni pljesak, najavio niz drugih izvršnih naloga koje će potpisati u Bijeloj kući. Između ostalog, planira pomilovati osuđene za napad na savezni kongres 6. siječnja 2021., njih oko 1500, iako to podržava samo 20 posto Amerikanaca.

Trump svoje pristaše, koji su prije četiri godine pokušali nasilno spriječiti potvrđivanje rezultata predsjedničkih izbora, opisuje kao taoce i obećava da će ih osloboditi.

Izvanredno stanje

Trump je u ponedjeljak potpisao izvršne naredbe kojima se ilegalna imigracija na granici SAD-a i Meksika proglašava izvanrednim stanjem, označavajući kriminalne kartele terorističkim organizacijama. Trump je također potpisao nalog kojim se očekuje obustava američkog programa preseljenja izbjeglica na četiri mjeseca.

Trump je ukinuo sankcije koje je bivša Bidenova administracija uvela krajnje desničarskim skupinama izraelskih doseljenika i pojedincima zbog navodnog počinjenja nasilja nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.

Trump je rekao da razmišlja o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika, a koje bi vrijedile od 1. veljače. Izrekao je i da će se susreti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te da SAD treba Grenland zbog nacionalne sigurnosti. SAD namjerava povući iz Svjetske zdrastvene organizacije (WHO), a Trump je ukinuo izvršne uredbe koje su promicale raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI) i promicale prava za LGBTQ+ osobe i rasne manjine, ispunjavajući obećanja o smanjenju zaštite za najmarginaliziranije Amerikance. Novi američki predsjednik potpisao je u ponedjeljak izvršnu uredbu kojom se ukidaju napori bivšeg predsjednika Joea Bidena da blokira bušenje nafte na Arktiku i duž velikih područja uz obalu SAD-a.

Izvršne uredbe koje je potpisao i koje će objaviti tijekom predsjedničke kampanje nisu sve popularne.

Prema anketi AP-a, primjerice, samo 20 posto Amerikanaca podržava povlačenje iz Pariškog klimatskog sporazuma, uključujući manje od 50 posto Trumpovih republikanaca.

Trump je također pokrenuo sveobuhvatnu akciju obračuna s migrantima, smanjio potporu za energiju vjetra i električna vozila te otvorio put za bušenje nafte na Arktiku.

Povukao se iz Pariškog klimatskog sporazuma i Svjetske zdravstvene organizacije.

Također je odgodio zabranu popularne video aplikacije TikTok koja je stupila na snagu u nedjelju.

Međutim, Trump nije odmah uveo carine Meksiku i Kanadi, kao što je prijetio.

Izlazak iz WHO-a: ‘Svi nas potkradaju’

Sjedinjene Države izaći će iz Svjetske zdravstvene organizacije, rekao je u ponedjeljak predsjednik Donald Trump, dodavši da je globalna zdravstvena agencija loše postupila s pandemijom covida-19 i drugim međunarodnim zdravstvenim krizama.

Trump je rekao da WHO nije uspio biti neovisan o “neprimjerenom političkom utjecaju zemalja članica” i zahtijeva “nepravedno teška plaćanja” od SAD-a koja su nerazmjerna iznosima koje daju druge, veće zemlje, poput Kine.

“WHO nas je potkrao, svi potkradaju Sjedinjene Države. To se više neće dogoditi”, rekao je Trump prilikom potpisivanja izvršne uredbe o povlačenju, nedugo nakon njegove inauguracije na drugi mandat.

Taj potez znači da će SAD napustiti zdravstvenu agenciju Ujedinjenih naroda za 12 mjeseci i prekinuti sve financijske doprinose njezinu radu. Sjedinjene Države daleko su najveći financijski podupiratelj WHO-a, s oko 18 posto ukupnog financiranja. Posljednji dvogodišnji proračun WHO-a, za 2024.-2025., bio je 6,8 milijardi dolara.

Odlazak SAD-a vjerojatno će ugroziti programe u cijeloj organizaciji, prema nekoliko stručnjaka unutar i izvan WHO-a, posebice one koji se bore s tuberkulozom, najvećim ubojicom zaraznih bolesti na svijetu, kao i HIV/AIDS-om i drugim zdravstvenim hitnim slučajevima.

U Trumpovoj uredbi stoji da će administracija prekinuti pregovore o sporazumu WHO-a o pandemiji dok je povlačenje u tijeku. Američko osoblje koje radi sa WHO-om bit će opozvano i premješteno, a vlada će tražiti partnere koji će preuzeti potrebne aktivnosti WHO-a, prema uredbi.

Sljedeći najveći donatori WHO-u su Zaklada Bill & Melinda Gates, premda većina tog financiranja odlazi na iskorjenjivanje dječje paralize, te globalni savez za cjepiva Gavi, a slijede je Europska komisija i Svjetska banka.

Sljedeći najveći nacionalni donator je Njemačka, koja daje oko 3 posto sredstava WHO-a.

Trumpovo povlačenje iz WHO-a nije neočekivano. Poduzeo je korake da napusti organizaciju 2020., tijekom svojeg prvog predsjedničkog mandata, optužujući WHO da pomaže kineskim naporima da “zavara svijet” o podrijetlu covida.

Trump je u razdoblju 2020. – 2021. također obustavio američke doprinose agenciji, što ju je stajalo gotovo 200 milijuna dolara, dok se borila s najgorom zdravstvenom krizom u svijetu u stoljeću.

Prema američkom zakonu, napuštanje WHO-a zahtijeva jednogodišnji otkazni rok i plaćanje svih nepodmirenih obveza.

Prije nego što je povlačenje SAD-a moglo biti dovršeno posljednji put, Joe Biden je pobijedio na predsjedničkim izborima u zemlji i zaustavio ih prvog dana na dužnosti 20. siječnja 2021.

Smijenio tisuću Bidenovih birokrata

Predsjednik Donald Trump objavio je u utorak da je njegov tim u procesu smjenjivanja više od tisuću imenovanih osoba iz administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena, dok je republikanac na društvenim mrežama najavio četiri smjene, uključujući i slavnog kuhara Josea Andresa i bivšeg glavnog generala Marka Milleya.

Trump je objasnio da otpušta Milleya, kojeg je Biden u ponedjeljak unaprijed pomilovao, iz Nacionalnog savjetodavnog vijeća za infrastrukturu.

Andres je uklonjen iz predsjedničkog vijeća za sport, fitness i prehranu, rekao je Trump u objavi na Truth Socialu.

Prije toga Trump je u ponedjeljak naredio svim državnim službenicima da se vrate u ured pet dana u tjednu i ograničio je radna prava saveznih što je prvi potez u njegovoj kampanji razmontiravanja savezne birokracije.

Ako ih sudovi podrže, mjere bi također mogle lišiti dužnosnike srednje razine zakonskih jamstava koja ih općenito štite od ideoloških čistki.

Trumpovi saveznici rekli su da naredba za povratak na posao i ukidanje zaštite državnih službenika, poznato kao “Raspored F”, ima za cilj pomoći predsjedniku da zamijeni dugotrajne vladine službenike lojalistima vjernima samo njegovu političkom programu.

U kratkoj poruci objavljenoj na web-stranici Bijele kuće, Trump je naredio svim šefovima odjela i agencija da “poduzmu sve potrebne korake za raskid ugovora o radu na daljinu i da zahtijevaju od zaposlenika da se vrate na posao na svoja radna mjesta na puno radno vrijeme uz iznimke koje organizatori posla smatraju potrebnima.”

U drugom priopćenju stoji da sve ovlasti koje imaju vladini dužnosnici “imaju zahvaljujući predsjedniku i moraju biti odgovorni predsjedniku”.

Tim potezom uvelike se vraća administrativna naredba s kraja 2020. iz Trumpova prvog mandata koju je Joe Biden poništio kada je preuzeo vlast i gotovo je sigurno da će izazvati reakciju i sudske sporove.

Sindikat zaposlenika Državne riznice, radnički sindikat koji predstavlja zaposlenike savezne vlade u desecima agencija, tužio je Trumpa u ponedjeljak saveznom sudu u Washingtonu, s ciljem blokiranja izvršne uredbe “Raspored F”.

Nakon osnivanja DOGE-a uslijedio niz tužbi

Uz te dvije naredbe Trump je potpisao i odluke o zamrzavanju zapošljavanja i stvaranju savjetodavnog tijela – nazvanog Odjel za vladinu učinkovitost (DOGE) – koje bi trebalo pomoći Trumpu da ukloni velike dijelove savezne administracije i eliminira neke agencije jednim potezom.

Stručnjaci kažu da će ukupni učinak promjena biti izbacivanje frustriranih državnih zaposlenika s njihovih radnih mjesta, što je cilj kojem Trumpov tim izričito teži.

Izvršni direktor Tesle Elon Musk, koji vodi DOGE, nedavno je predvidio da bi ukidanje “privilegije iz ere COVID-a” rada na daljinu pokrenulo “val dobrovoljnih otkaza što pozdravljamo”.

Musk i ima grandiozne ciljeve eliminacije cijelih federalnih agencija i smanjenja tri četvrtine poslova u saveznoj vladi, piše Reuters.

Sindikati državnih službenika, nadzorne skupine i organizacije od javnog interesa podnijele su tužbe nekoliko minuta nakon objave odluke.

Među njima je skupina Savjetnici za nacionalnu sigurnost, koja tvrdi da DOGE krši zakon iz 1972. koji regulira savezne savjetodavne odbore. Tužbu su podnijele i Američka udruga za javno zdravstvo, Američka federacija učitelja i Građani za odgovornost i etiku u Washingtonu.

Još jedna organizacija Public Citizen tuži se zbog nejasnog pravnog statusa DOGE-a, zajedno sa sindikatom koji predstavlja zaposlenike američke vlade.

Musk i Ured za upravljanje i proračun Bijele kuće, koji je imenovan kao tuženik u tužbama, nisu odmah odgovorili na poruke tražeći komentar.

Po Trumpovoj uredbi ne bi svi državni službenici bili obuhvaćeni obvezom povratka na radno mjesto. Četvrtina savezne radne snage sindikalno je organizirana, a mnogi su obuhvaćeni kolektivnim ugovorima koji omogućuju rad na daljinu ili hibridne aranžmane.

Međutim, Russell Vought, Trumpov kandidat za Ured za upravljanje i proračun (OMB), nagovijestio je napore da se ponište ti ugovori, rekavši zastupnicima da su sporazumi sklopljeni tijekom administracije Joea Bidena “zabrinjavajući fenomen i fenomen koji promatramo vrlo blisko.”

Republikanci su desetljećima prozivali savezne zaposlenike kao lijene birokrate.

Trumpov pokret Učinimo Ameriku opet velikom (MAGA) podigao je kritike na višu razinu, a predsjednik je savezne službenike nazvao “pokvarenim” i “nepoštenim”.

Čulo se kontinuirano navijanje dok je Trump potpisivao izvršnu naredbu kojom se radnicima naređuje da se vrate na posao.

Trump je podigao dokument s kiselim osmijehom dok je sportskom arenom, gdje je potpisao dio izvršnih naredbi, odzvanjao pljesak.

“Politika ima odjeka kod MAGA-gomile, jer su radnici koji rade od kuće obično obrazovaniji”, rekao je Nicholas Bloom, profesor ekonomije na Sveučilištu Stanford koji proučava pitanja rada i upravljanja.

Dok su Trump i drugi republikanci sugerirali da je rad na daljinu raširen među federalnim zaposlenicima, vladini podaci pokazuju da je on ograničeniji.

46 posto saveznih radnika ili 1,1 milijun ljudi ispunjava uvjete za rad na daljinu, a oko 228.000 njih radi stalno na daljinu, prema izvješću koje je Ured za upravljanje i proračun Bijele kuće izdao u kolovozu.

Američka federacija državnih službenika (AFGE), savezni sindikat zaposlenika, rekao je da su hibridni radni aranžmani “ključni alat” za privlačenje najboljih u državnu službu.

“Ograničavanje upotrebe hibridnih radnih aranžmana otežat će saveznim agencijama da privuku najbolje talente”, stoji u e-poruci.

“Mislim da će biti mnogo problema s državnim službama kad se počnu raspadati”, rekao je Bloom. “Neka Bog pomogne svima koji su u interakciji sa saveznom vladom.

Naredio oduzimanje državljanstva djeci ilegalnih migranata

Zastupnici prava imigranata i zagovornici građanskih prava, uključujući Američku uniju za građanske slobode, podnijeli su tužbu protiv izvršne uredbe o državljanstvu po rođenju koju je potpisao republikanski predsjednik SAD-a Donald Trump nakon preuzimanja dužnosti u ponedjeljak.

“Zagovornici prava imigranata danas su tužili Trumpovu administraciju zbog izvršne uredbe kojom se određenim bebama rođenim u Sjedinjenim Državama želi oduzeti američko državljanstvo”, rekli su zagovornici u izjavi u kojoj su naredbu nazvali neustavnom.

U svojoj uredbi usmjerenoj na “državljanstvo po rođenju” Trump je pozvao američke agencije da odbiju priznati državljanstvo djeci rođenoj u SAD-u ako barem jedan roditelj nije državljanin SAD-a ili ima legalni stalni boravak.

Njegova je naredba potaknula brzo podnošenje tužbe saveznom sudu u New Hampshireu od strane ACLU-a i drugih skupina, koji su ustvrdili da Trumpova naredba krši pravo svakoga tko je rođen u Sjedinjenim Državama da se smatra građaninom što je sadržano u članku o državljanstvu SAD-a u 14. ustavnom amandmanu.

“Uskraćivanje državljanstva djeci rođenoj u SAD-u nije samo protuustavno – to je također bezobzirno i nemilosrdno odbacivanje američkih vrijednosti”, rekao je Anthony Romero, izvršni direktor ACLU-a, u izjavi.