Telefonski razgovori uslijedili su nakon što je Trumpov ministar obrane ranije rekao da će Kijev morati odustati od svojih dugogodišnjih ciljeva pridruživanja vojnom savezu NATO-a i povrata svog teritorija koji je zauzela Rusija, signalizirajući dramatičnu promjenu u pristupu Washingtona sukobu.

Nakon što je razgovarao s Putinom više od sat vremena, Trump je rekao da ruski čelnik, koji je pokrenuo invaziju Ukrajine punog opsega 2022., želi da se rat završi, te da su razgovarali o “postizanju prekida vatre u ne tako dalekoj budućnosti”.

“On želi da to završi. Ne želi da to završi i da se onda borbe nastave šest mjeseci kasnije”, rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. “Mislim da smo na putu da postignemo mir. Mislim da predsjednik Putin želi mir, predsjednik Zelenskij želi mir i ja želim mir. Samo želim vidjeti da se ljudi prestanu ubijati”, dodao je.

Trump je i ranije tvrdio da će brzo okončati rat u Ukrajini, ne navodeći točno kako bi to postigao.

Kremlj je priopćio da su se Putin i Trump dogovorili o susretu te da je Putin pozvao Trumpa da posjeti Moskvu. Trump je rekao da će se njihov prvi sastanak “vjerojatno” održati uskoro u Saudijskoj Arabiji.

U objavi na svojoj platformi društvenih medija rekao je da će državni tajnik Marco Rubio, direktor CIA-e John Ratcliffe, savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff voditi pregovore o okončanju rata.

Trump i Zelenskij razgovarali su nakon Trumpova razgovora s Putinom, a iz Zelenskijeva ureda rekli su da je razgovor trajao oko sat vremena. “Imao sam značajan razgovor (s Trumpom). Razgovarali smo o prilikama za postizanje mira, razgovarali o našoj spremnosti da radimo zajedno… i o tehnološkim mogućnostima Ukrajine… uključujući dronove i druge napredne industrije”, napisao je Zelenskij na platformi X.

Mirovni pregovori u Ukrajini nisu održani od prvih mjeseci sukoba, koji se sada približava trećoj godišnjici. Trumpov prethodnik Joe Biden odobrio je milijarde dolara vojne i druge pomoći Kijevu i nije imao izravni kontakt s Putinom nakon ruske invazije.

Rusija je okupirala oko petine teritorija Ukrajine, te traži od Kijeva da ustupi još teritorija i da bude trajno neutralan prema bilo kakvom mirovnom sporazumu.

Ukrajina zahtijeva da se Rusija povuče s osvojenog teritorija i kaže da mora dobiti članstvo u NATO-u ili ekvivalentna sigurnosna jamstva kako bi spriječila Moskvu od ponovnog napada.

Europske sile traže mjesto za stolom u pregovorima o Ukrajini

Europske sile, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Njemačku, rekle su u srijedu da moraju biti dio svih budućih pregovora o sudbini Ukrajine, naglašavajući da bi samo pravedan sporazum sa sigurnosnim jamstvima osigurao trajni mir. Rekli su da su spremni pojačati potporu Ukrajini i staviti je u poziciju snage.

“Naši zajednički ciljevi trebali bi uključiti stavljanje Ukrajine u poziciju snage. Ukrajina i Europa moraju biti dio bilo kakvih pregovora”, stoji u zajedničkoj izjavi sedam zemalja i Europske komisije.

“Ukrajini trebaju biti pružena snažna sigurnosna jamstva. Pravedan i trajan mir u Ukrajini nužan je uvjet za snažnu transatlantsku sigurnost”, stoji u izjavi u kojoj se dodaje da se europske sile vesele razgovorima sa svojim američkim saveznicima o daljnjim mirovnom koracima.

Ministri vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije, Njemačke, Poljske, Italije, Španjolske i Europske komisije sastali su se u srijedu s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova u Parizu.

Sastanak, zakazan prije nekoliko tjedana, imao je za cilj ocrtavanje obrambene strategije bloka, raspravu o tome kako ojačati Ukrajinu, planiranje budućih mirovnih pregovora i raspravu o tome kako pristupiti razgovorima s američkom administracijom kada se sastanu na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu ovog vikenda.

Tim se temama moralo pristupiti u novom svjetlu nakon što je američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da je povratak na ukrajinske granice prije 2014. nerealan i da SAD ne vide članstvo Kijeva u NATO-u kao dio rješenja rata.

Nakon Hegsethovih komentara uslijedio je telefonski razgovor predsjednika Donalda Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon čega je Trump rekao da su se njihovi timovi dogovorili da će odmah započeti pregovore. Europske sile nisu bile unaprijed obaviještene o pozivu i bile su iznenađene otvorenošću Hegsethovog stava, rekli su diplomati.

Na pitanje hoće li neka europska država biti uključena u mirovne pregovore, tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je: “Trenutno nema nijedne europske države koja je uključena.”