Sljedeći će se papa susresti s Crkvom oblikovanom Franjinim imenovanjima i reformama. Tijekom njegova pontifikata dogodile su se velike strukturne promjene, uključujući decentralizaciju vatikanske moći i imenovanje više neeuropskih kardinala od svih njegovih prethodnika.

S obzirom na prirodu kardinala koje je Franjo imenovao tijekom svog papinstva, neizbježno postoje očekivanja da će nasljednik argentinskog pape biti još jedan neeuropljanin i progresivac.

Međutim, izborni proces koji će se održati nakon što Franjo bude pokopan vrlo je tajnovit i ništa neće biti sigurno sve dok iz dimnjaka Sikstinske kapele ne prokulja bijeli dim.

Vatikanski kroničari, međutim, već su istaknuli niz kandidata za Franjina nasljednika. Kako piše Newsweek, prvi među njima je kardinal Luis Antonio Tagle (Filipini, 67 godina), koji se smatra jakim kandidatom za nastavak progresivnog programa pape Franje.

Foto REUTERS/Yara Nardi

Pobornik inkluzije i evangelizacije, Tagle ima veliko iskustvo u vođenju Kongregacije za evangelizaciju naroda i bio je osoba od povjerenja u Franjinu najužem krugu. Njegova azijska pripadnost mogla bi mu biti prednost, jer je katoličanstvo u znanom porastu na tom kontinentu.

Kardinal Pietro Parolin (Italija, 70) jedan je od najiskusnijih vatikanskih dužnosnika. Kao državni tajnik Vatikana od 2013. igrao je ključnu ulogu u diplomatskim odnosima, uključujući delikatne pregovore s Kinom i zemljama Bliskog istoka.

Foto REUTERS/Yara Nardi

Parolin se smatra teološki umjerenim kandidatom koji bi mogao ponuditi stabilnost uz očuvanje nekih Franjinih reformi. Njegove duboke veze s vatikanskom birokracijom čine ga jakim konkurentom onima koji su za kontinuitet.

Kardinal Peter Turkson (Gana, 76) poznat je po svojoj predanosti pitanjima socijalne pravde. Kao bivši voditelj Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, Turkson je glasno govorio o pitanjima kao što su klimatske promjene, siromaštvo i ekonomska pravda.

Foto REUTERS/Max Rossi

Njegov bi izbor bio povijesni trenutak – moderni bi svijet dobio prvog afričkog papu. Inače, papu Grgura I., koji je služio od 492. do 496. godine, neki smatraju prvim afričkim papom.

Vodeći konzervativni kandidat je kardinal Peter Erdő (Mađarska, 72). Ugledni stručnjak za kanonsko pravo, Erdő je bio snažan zagovornik tradicionalnih katoličkih učenja i doktrine.

Foto Thaler Tamás, Wikimedia Commons

Prethodno je služio kao voditelj Vijeća europskih biskupskih konferencija i naglašavao je teološku pravovjernost. Za one koji traže povratak konzervativizmu Ivana Pavla II. i Benedikta XVI., Erdő bi bio veliki odmak od Franjina pristupa.

Kardinal Angelo Scola (Italija, 82) nije prvi put kandidat za papinstvo. Bio je među prvim kandidatima na konklavi 2013. koja je na kraju izabrala papu Franju. Scola, bivši nadbiskup Milana, ima duboke teološke korijene i obraća se onima koji podržavaju centraliziraniju i hijerarhijsku Crkvu.

Foto Superbass, Wikimedia Commons

Njegov tradicionalistički pristup čini ga jakim kandidatom za one koji žele odstupanje od Franjinih reformi, ali njegova dob mogla bi biti prepreka.

Treba spomenuti i kardinala Mattea Zuppija (Italija, 69), koji je od 2022. predsjednik Biskupske konferencije Italije, a kojega mnogi smatraju favoritom pape Franje.

Foto REUTERS/Guglielmo Mangiapane