Prema toj organizaciji sa sjedištem u Bruxellesu, zabrana je nerazmjerno pogodila siromašne radnike i seoske žene, koje se većinom oslanjaju na poljoprivredu.


Otkako su se vratili na vlast, talibani su postupno koristili razne taktike, uključujući programe rehabilitacije, uništavanja usjeva maka i zatvaranje područja gdje se prodavala droga.




Dok su mnogi poljoprivrednici patili, bogati trgovci su profitirali od povećanja cijena svojih zaliha, navodi se u izvješću. Poljoprivrednici koji su se prebacili na druge kulture, u velikom su problemu zbog manjih prihoda.


Analitičar Krizne skupine za Afganistan, Ibraheem Bahiss, istaknuo je važnost pružanja alternativnih ekonomskih prilika za sprječavanje raseljavanja i iseljavanja.


Bahiss je pozvao na suradnju između Afganistana i međunarodne zajednice te sugerirao da bi talibani trebali razmotriti postupniji pristup zabrani i usvojiti blaže prakse za najsiromašnije poljoprivrednike.


Prošlog vikenda, talibanski zamjenik premijera Abdul Kabir rekao je u Kabulu da je proizvodnja droge porasla u Afganistanu tijekom invazije na zemlju pod vodstvom SAD-a.


Proizvodnja opijumskog maka u Afganistanu, koji je nekad bio najveći svjetski opskrbljivač, naglo je pala otkako su talibanske vlasti 2022. zabranile uzgoj narkotika.


Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je u studenom prošle godine procjenu da je uzgoj opijuma u Afganistanu smanjen za 95 posto nakon talibanske zabrane.