Više od 300 istaknutih ekonomista poslalo je pismo svjetskim državnicima, pozivajući ih da stanu na kraj poreznim oazama u koje kompanije i bogati pojedinci odnose svoje zarade kako bi izbjegli platiti poreze u državama u kojima rade i žive. Tvrde da porezni rajevi nemaju nikakvog ekonomskog opravdanja, već da potiču stvaranje socijalnih nejednakosti, s državne proračune ostavljaju bez prihoda.

Povod za pismo su tzv. Panamski papiri, koji su u medije procurili u travnju te izazvali buru u svjetskoj javnosti. Pokazuju da je više od 360 tisuća pojedinaca i tvrtki diljem svijeta bilo uključeno u prikrivanje svojih zarada od domaćih poreznih vlasti i u njihovo parkiranje u porezne oaze, poput Britanskih Djevičanskih Otoka, Kajmanskih Otoka, Bermude, Nevade, Hong Konga ili Naurua. Među ostalima, pismo su potpisali najpoznatiji istraživač nejednakosti u svijetu Thomas Piketty, bivši glavni ekonomist MMF-a Olivier Blanchard, prošlogodišnji nobelovac Angus Deaton i ekonomist Jeffrey Sachs, koji obavlja dužnost savjetnika generalnog tajnika Ujedinjenih naroda.

– Teritoriji koji omogućuju skrivanje kapitala u kostur-kompanijama, ili koji ohrabruju knjiženje profita kompanijama koje se uopće ne bave biznisom, izvitoperuju djelovanje svjetskoga gospodarstva, napisali su ekonomisti. Kako bi se slomile financijske tajne, ekonomisti od vlada traže da dogovore nova globalna pravila, koja će obvezati tvrtke na javno objavljivanje oporezivih aktivnosti u svakoj zemlji u kojoj djeluju, a teritorije – koji služe kao porezni raj – na otkrivanje informacije o stvarnim vlasnicima tvrtki, piše Guardian.

Svi imaju istu bolest

Kad su zapadni mediji otkrili sadržaj Panamskih papira, za prikrivanje zarada u poreznim oazama optužili su uglavnom političare i poslovne ljude iz Kine, Rusije, afričke diktatore i neke europske političare. Na popisu onih koji izbjegavaju platiti porez našlo se samo 36 tvrtki i pojedinaca iz SAD-a, kao da najsnažnije svjetsko gospodarstvo nema te bolesti. Nitko ozbiljan u to ne vjeruje, pa ni sami Amerikanci.

Američki su stručnjaci još prije 15-ak godina procjenjivali da tvrtke i bogati pojedinci godišnje izbjegnu državi platiti najmanje 70 milijardi dolara poreza. Zbog poreznih oaza američka država godišnje gubi iznos dovoljan za financiranje besplatnog zdravstva za svakog Amerikanca. Prema nekim procjenama, Velika Britanija zbog oaza gubi najmanje 85 milijardi funti, a države u EU više od 100 milijardi eura godišnje. Prema procjeni humanitarne organizacije Oxfam, Afrika godišnje gubi oko 14 milijardi dolara poreznih prihoda.

Međutim, priča nije stala na diktatorima iz zemalja u razvoju. Pila se okrenula naopako. Panamski papiri i pismo 300 ekonomista obavljeni su uoči sastanka svjetskih lidera na antikorupcijskom skupu u Londonu, koji je počeo u četvrtak, a isplaniran je još prije godinu dana. Prema pisanju Glasa Amerike (VOA), svjetla reflektora u borbi protiv korupcije na londonskom skupu okrenula su se na drugu stranu – prema politici bogatih zemalja, ponajprije Britanije i SAD-a. Banke tih zemalja služe kao utočište za novac kojeg su ukrali korumpirani političari iz zemalja u razvoju. Njihove banke imaju koristi od ukradenog bogatstva naroda, piše VOA.

– Ujedinjena Kraljevina i SAD trebaju smjesta preuzeti vodstvo kako bi se dokrajčili porezni rajevi, rekao je Jeffrey Sachs za BBC, objašnjavajući motive 300 ekonomista. Porezne oaze su »sredstvo za masivnu nezakonitost, za korupciju, izbjegavanje oporezivanja i za mnoga druga opaka djela«, pa ih »jednostavno treba dokrajčiti«, poručio je poznati ekonomist. Za stvaranje poreznih rajeva optužio je upravo Britaniju i SAD.

Bura pokrenula politiku

»Britanski Djevičanski otoci nisu postali porezni raj vlastitim naporima. Ti su rajevi hotimičan izbor značajnijih vlada, osobito Ujedinjene Kraljevine i Sjedinjenih Država, u partnerstvu sa značajnijim financijskim, knjigovodstvenim i legalnim institucijama«, upozorio je Sachs. Ruski Sputnik, štoviše, optužio je Britaniju za licemjerje, jer od ostalih zemalja traži veću financijsku transperentost, a trećina svih poreznih rajeva u svijetu nalazi se upravo na otocima i teritorijima pod britanskom kontrolom.

Čini se da je bura, koju su izazvali Panamski papiri, pokrenula političare. Vlasti Europske unije odlučile su zatražiti od svih kompanija da prijave lokaciju na kojoj ostvaruju dobit, kako bi porez platile u državi u kojoj je stvaraju, a ne tamo gdje je deklariraju. Američki državni tajnik John Kerry najavio je prijedlog zakona koji će natjerati kompanije nastale u SAD-u da pruže punu informaciju o njihovim vlasnicima, a banke će obvezati na čuvanje podataka o istinskim vlasnicima njihovih korporativnih klijenata. Britanska vlada ovih je dana najavila da će strane tvrtke morati svoju imovinu objaviti u javno dostupnom registru, kako bi se zaustavilo pranje novca. Međutim, službeni London nije rekao da će se obrušiti na porezne rajeve, čijem je stvaranju kumovao.

– Mislim da te vlade zapravo ne žele puno učiniti, jer se njihovi moćni podupiratelji, bili oni u londonskom Cityju ili u Wall Streetu, iznimno snažno bore da bi te zakonske rupe zadržali otvorenima, ocjenjuje Sachs. »To je sustav koji je stvoren s vremenom, kako bi pogodovao vrlo bogatim i moćnim ljudima. Nema očitijeg primjera, o tome kako bogati i moćni zaista kontroliraju financijske poluge, od ovih poreznih rajeva«, rekao je Sachs govoreći za BBC.

Skrštene ruke

Međutim, političari neće moći sjediti skrštenih ruku. Dok na desetke milijardi dolara izmiču poreznim vlastima i skrivaju se u prekomorskim poreznim rajevima, vlade država žale se da nemaju dovoljno novca u proračunu za javne potrebe, pa najavljuju rezanje izdataka. Pitanje je dokad će građani tolerirati činjenicu da vlade najbogatijima omogućuju porezne rajeve, a narodu nameću stezanje remena i »strukturne reforme«.

– Milijuni najsiromašnijih u svijetu ostat će najveće žrtve izbjegavanja plaćanja poreza dok vlade ne počnu surađivati u laćanju s poreznim rajevima, tako da uvode javne registre o stvarnim vlasnicima kompanija i fondova, kao i automatsku razmjenu poreznih informacija među zemljama, tvrdi Winnie Byanyima, direktorica u Oxfamu. Još je Adam Smith upozorio da bogati ljudi trebaju plaćati poreze i pridonijeti javnim izdacima »ne samo proporcionalno svom prihodu, nego i malo više od toga«, podsjećaju ekonomisti u pismu.