ZAGREB – Nakon dvotjednog zasjedanja preksinoć je završena konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Glasgowu (COP26), na kojoj se 197 zemalja po prvi put obvezalo na smanjivanje uporabe fosilnih goriva kako bi se ublažilo zagrijavanje planeta. Međutim, mnoge su zemlje nezadovoljne jer smatraju da se moglo postići više.

Nakon pregovaračkih natezanja među državama u posljednji je čas u završnom dokumentu izmijenjena formulacija prema kojoj zemlje trebaju »postupno ukinuti« upotrebu energije iz nepročišćenog ugljena te promijenjena u »postupno smanjiti«. Na toj izmjeni, koja je razočarala bogate države, inzistirale su zemlje u razvoju poput Indije, Kine, Irana i Saudijske Arabije, kojima gospodarstvo presudno ovisi o fosilnim gorivima i ne mogu za njih u kratkom roku naći zamjenu.

Umorni voditelj konferencije Alok Sharma, koji se požalio da je tijekom nekoliko dana dramatičnih pregovora među sudionicima konferencije uspio odspavati samo šest sati, jedva je zadržao suze kada je objavio da su zaključci o upotrebi ugljena razvodnjeni.

Bla, bla, bla

– To je trenutak istine za naš planet, rekao je Sharma pri kraju konferencije koja je završila dan kasnije od planiranog. »Svijet želi da preuzmemo rizik. Zajedno ćemo ili uspjeti, ili propasti«, upozorio je.

Preciznije, na skupu koji je imao za cilj da se porast temperature na Zemlji ograniči na 1,5 stupnjeva Celzijevih – što podrazumijeva potrebu postizanja nultih emisija stakleničkih plinova do 2050. – zemlje su se obvezale na »postupno smanjivanje« subvencija za fosilna goriva kao i upotrebe energije iz »nesputanog« (unabated) ugljena. Formulacija »nesputan« znači da je i dalje dopuštena upotreba ugljena ako se pritom koriste tehnologije za hvatanje ispuštenog ugljika.

– Taj dogovor neće nas spasiti od utapanja, dramatično je rekla Elisabeth Kite, klimatska aktivistkinja iz pacifičke otočne države Tonga, kojoj zbog podizanja razine mora prijeti nestanak sa zemljovida. Najpoznatija i najradikalnija klimatska aktivistkinja Greta Thunberg, koja nije bila pozvana na skup, komentirala je konačni dogovor sudionika konferencije riječima: »Bla, bla, bla.« Uz napomenu da su nužna drastična smanjenja emisija ugljikova dioksida, Thunberg je ocijenila da ti postignuti »mali koraci u pravom smjeru« zapravo znače poraz. No, ona i njezini istomišljenici, kaže, »nikada se neće predati«.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ispričao se onima koji su od Glasgowa očekivali više, napomenuvši da »kolektivna politička volja nije bila dovoljna za prevladanje nekih dubokih kontradikcija«. Upozorio je da planet »visi o niti«.

– Još kucamo na vrata klimatske katastrofe, pa moramo hitno djelovati, ili će šanse za postizanje nultih emisija biti jednake nuli, rekao je Guterres, koji nije osporio da je na klimatskoj konferenciji UN-a postignut i napredak.

Iako je završna formulacija o upotrebi ugljena razvodnjena, zemlje sudionice obvezale su se na novi sastanak do kraja iduće godine, kada će razmotriti preuzete obveze i prihvatiti dodatna smanjenja emisija ugljika, kako bi postigle cilj o ograničenju rasta temperature za 1,5 stupnjeva. Njihove sadašnje obveze ni izdaleka nisu dovoljne, jer će prema ocjeni BBC-a dovesti do zagrijavanja planeta za 2,4 stupnja.

Golem posao

Ima i puno onih koji su se usredotočili na pozitivne strane skupa, poput Borisa Johnsona, premijera Ujedinjene Kraljevine, domaćina konferencije. On smatra da je Glasgow označio »početak kraja klimatskih promjena«.

– Pred nama je idućih godina još golema količina posla. No, ovaj sporazum je velik korak naprijed, ocijenio je Johnson, podsjetivši da je postignut prvi međunarodni dogovor o smanjenju uporabe ugljena i o načinu ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva.

Američki izaslanik za klimu John Kerry upozorio je na realnosti u svijetu uz napomenu kako se nije ni očekivalo da će u Glasgowu biti donesena odluka »koja će na neki način okončati krizu« klime. Međutim, naglasio je, u Glasgowu je »opaljen startni pištolj«.

Što su delegacije u Glasgowu dogovorile? Uz postupno smanjivanje uporabe ugljena, koje se odnosi na sve zemlje, te sporazum o trgovanju ugljikom, više od 40 država obvezalo se kako će za 10 do 20 godina potpuno izbaciti ugljen iz upotrebe. Takvu izričitu obvezu nisu potpisale Kina i Indija, ali ni Sjedinjene Države. O prestanku upotrebe nafte i plina nije bilo riječi. Stotinjak zemalja, koje imaju 85 posto svjetskih šuma, obvezale su se na prestanak njihovog krčenja do 2030. godine. Obvezale su se u istom roku i na smanjenje emisija metana za 30 posto.

To obećanje nisu potpisale zemlje poput Kine, Indije i Rusije, ali su se obvezale na smanjivanje metana prema svojim planovima.