Takve projekcije nisu iznenađenje: ankete objavljene prije izbora već su upućivale na to da će birači zaokružiti “ne” na biračkim listićima za oba ponuđena prijedloga. Potvrdile su to i prve projekcije instituta za istraživanje javnog mnijenja gfs.bern čim su biračka mjesta u podne zatvorena.

Uz potporu nekoliko organizacija za zaštitu prirode i krajolika, uključujući Pro Naturu, BirdLife i Patrimoine Suisse, inicijativa za biološku raznolikost pozvala je na to da se omogući više resursa i područja za bolju zaštitu biološke raznolikosti i prirode, čak i izvan zaštićenih područja, kao i na bolju zaštitu krajolika i područja zaštićene baštine. Po podacima instituta prijedlog je uspio dobiti samo 37 posto glasova.

Prema djelomičnim rezultatima koje je savezna vlada objavila u stvarnom vremenu na namjenskoj aplikaciji, tekst je odbacilo gotovo 66 posto birača i gotovo svi kantoni.

“Švicarska ima jednu od najvećih stopa ugroženih vrsta i okoliša u odnosu na sve europske zemlje, članice OECD-a”, rekla je AFP-u jedna od direktorica Pro Nature, Sarah Pearson Perret, pozivajući se na izvještaj Europske agencije za okoliš.

Ta je studija, objavljena 2020. godine, pokazala da je u Švicarskoj postotak zaštićenih područja u odnosu na nacionalni teritorij najniži od svih europskih zemalja.

Za Savezno vijeće, ali i za radikalno desno orijentiranu stranku UDC, najjaču stranku u zemlji, za PLR i za stranke centra, ali i za gospodarske aktere, Inicijativa je otišla predaleko.

Mirovinska reforma

Švicarci su u nedjelju jasno odbacili i reformu financiranja mirovina, koju, prema prvim projekcijama gfs.berna želi vlada, što je rezultiralo sa samo 31 posto glasova “za”.

Prevladali su glasovi “protiv” sa 67 posto, na temelju dosadašnjeg djelomičnog prebrojavanja glasova.

Ljevica i sindikati tako su odnijeli čistu pobjedu u pogledu projekta koji su opisali kao izdaju i prijevaru.

U Švicarskoj se financiranje mirovina temelji na trima “stupovima”: državnome mirovinskom osiguranju, profesionalnome mirovinskom osiguranju i privatnome mirovinskom osiguranju. Samo su prva dva obavezna.

Vlada tvrdi da je osiguranje profesionalnih mirovina, koje je financirano doprinosima poduzeća, pod pritiskom zbog niskih prinosa na financijskim tržištima. Imovina koja se ondje plasira ne stvara dovoljno kamata za financiranje isplate mirovina. Usto se životni vijek stanovništva produljuje, zbog čega se i mirovine moraju isplaćivati ​​dulje.

Reforma je zaposlenicima i poslodavcima omogućila da isplaćuju veće doprinose u mirovinski fond.