Švedski znanstvenik Svante Paabo osvojio je Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu 2022. za otkrića “koja se tiču genoma izumrlih hominida i ljudske evolucije”, objavilo je u ponedjeljak tijelo koje dodjeljuje nagradu.

“Otkrivajući genetske razlike koje razlikuju sve žive ljude od izumrlih hominida, njegova su otkrića pružila osnovu za istraživanje onoga što nas ljude čini tako jedinstvenim bićima”, objavio je Nobelov žiri.

Radi na Institutu Max Planck u Leipzigu

Paabo (67) koji živi desetljećima u Njemačkoj i radi od 1999. na institutu za evolucijsku antropologiju Instituta Max Planck u Leipzigu, otkrio je 2009. da je došlo do prijenosa oko dva posto gena sa izumrlih hominida na homo sapiensa.

“Taj davni prijenos gena za današnje ljude ima važnost, na primjer na to kako naš imunosni sustav reagira na infekcije. Genetske razlike između homo sapiensa i naših izumrlih najbližih srodnika bile su nepoznate dok nisu identificirane kroz rad Paaboa”, napisala je Nobelova skupština u svojoj odluci.

Neandertalci su neko vrijeme živjeli s modernim ljudima u Europi prije nego što su potpuno nestali prije otprilike 30.000 godina.

Paaboa se dugo smatralo kandidatom za Nobelovu nagradu, ali je posljednjih godina nestao s popisa favorita.

Nagradu, jednu od najprestižnijih u znanstvenom svijetu, dodjeljuje Nobelova skupština švedskog Karolinska instituta, a vrijedna je 10 milijuna švedskih kruna.

To je prva iz ovogodišnjeg niza nagrada.

“Bio je ushićen, ostao je bez riječi. Vrlo sretan”, rekao je Thomas Perlmann, tajnik Nobelova odbora za fiziologiju i medicinu, koji je Paaba nazvao kako bi ga obavijestio da je dobitnik Nobela.

“Pitao je smije li ikome reći i pitao je smije li reći svojoj ženi, a ja sam rekao da je to u redu. Bio je nevjerojatno oduševljen ovom nagradom.”

Sin biokemičara Sunea Bergströma

Paabo, sin biokemičara Sunea Bergströma, također dobitnika Nobelove nagrade, zaslužan je za transformaciju proučavanja ljudskog podrijetla nakon što je razvio pristupe koji su omogućili ispitivanje sekvenci DNK iz arheoloških i paleontoloških ostataka.

Njegova ključna postignuća uključuju sekvenciranje cijelog genoma neandertalca kako bi se otkrila veza između izumrlih ljudi i modernih ljudi.

Također je iznio na vidjelo postojanje dosad nepoznate ljudske vrste nazvane denisovski čovjek, iz 40.000 godina starog fragmenta kosti prsta otkrivenog u Sibiru.

Kreirane oporukom švedskog izumitelja dinamita i bogatog biznismena Alfreda Nobela nagrade za dostignuća u znanosti, književnosti i miru dodjeljuju se od 1901. godine. Nagrada za ekonomiju kasniji je dodatak.

Pandemija covida-19 postavila je medicinska istraživanja u središte pozornice, a mnogi su očekivali da će razvoj cjepiva koja su omogućila svijetu da ponovno stekne neki osjećaj normalnosti na kraju biti nagrađena.

Obično je potrebno mnogo godina da bi bilo koje otkriće bilo nagrađeno, a odbor zadužen za odabir pobjednika želi utvrditi njegovu punu vrijednost s određenom sigurnošću.

Na pitanje zašto nagrada nije dodijeljena napretku u borbi protiv covida Perlmann je rekao da je to dobro pitanje na koje neće odgovoriti.

“Govorimo samo o ljudima koji dobivaju Nobelovu nagradu, a ne o onima koji je ne dobivaju ili je još nisu dobili.”

Najcitiraniji rad Svantea Paaboa u Web of Science objavljen je 1989. s 4077 citata, rekao je David Pendlebury, iz pružatelja analitičkih znanstvenih podataka Clarivate sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

“Samo oko 2000 radova od 55 milijuna objavljenih od 1970. citirano je toliko puta.”

Ovogodišnje svečanosti trebale bi značiti povratak Nobelova banketa u Stockholm nakon dvije godine stanke zbog pandemije.

Prošlogodišnju nagradu za medicinu dobili su Amerikanci David Julius i Ardem Patapoutian za otkriće receptora u ljudskoj koži koji osjećaju temperaturu i dodir.

Dosadašnji pobjednici u tom području uključuju niz poznatih znanstvenika, uključujući Alexandera Fleminga, koji je podijelio nagradu 1945. za otkriće penicilina, i Roberta Kocha, koji je osvojio nagradu 1905. za svoja istraživanja tuberkuloze.

S ovim 113. Nobelom za medicinu,  sada je ukupno 226 osoba kojima je dodijeljena nagrada “za fiziologiju ili medicinu” od njezina osnutka, uključujući 12 žena.