Prije godinu dana smatralo se kako su dvije doze cjepiva protiv covida-19, ili čak jedna kad je u pitanju Johnson&Johnson, dovoljne za zaštitu protiv zaraze koronavirusom. Sada suočeni s novom, zaraznijom omikron varijantom, Izrael je visokorizičnim skupinama počeo nuditi i četvrtu dozu cjepiva.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti proširili su uvjete za booster doze na adolescente i odustali od opisivanja bilo koga kao ‘potpuno cijepljenog’ jer se dvije doze više ne čine prikladnim. Mnogi se zato pitaju: “Gdje je tome kraj? Hoćemo li se morati docjepljivati svaki mjesec?”

Znanstvenici nerado predviđaju kako će biti ubuduće. No, nekoliko desetaka ih je u intervjuima tijekom ovog tjedna reklo kako docjepljivanje cijele populacije svakog mjeseca nije realno niti ima puno znanstvenog smisla, prenosi televizija N1.

“Nije nepoznato da se cjepiva povremeno daju, ali mislim da postoji bolji načini od docjepljivanja svakih šest mjeseci’, kaže Akiko Iwasaki, imunologinja na Sveučilištu Yale. Druge strategije, dodaje, mogle bi nas izvući iz ove situacije stalnog docjepljivanja. Za početak, nagovarati ljude da svakih nekoliko mjeseci stanu u red za cijepljenje je gubitak, piše New York Times, a prenosi tportal. Oko 73 posto odraslih Amerikanaca je potpuno cijepljeno, ali se do sada tek nešto više od trećine odlučilo za docjepljivanje trećom, booster dozom.

Pfizer-BioNTech, Moderna and Johnson & Johnson, svi govore kako testiraju cjepiva koja ciljaju na omikron, a mogla bi biti dostupna za nekoliko mjeseci.

“Nema smisla nastaviti s docjepljivanjem protiv soja koji je već prošao”, kaže Ali Ellebedy, imunolog sa Sveučilišta Washington u St.Louisu dodajući kako bi, ako se namjerava dodati još jedna doza nakon treće, on definitivno pričekao onu na bazi omikron varijante. Ako je cilj pojačavati imunitet protiv omikrona ili neke buduće varijante, druge bi taktike bile bolje od stalnog docjepljivanja cjepivom dizajniranim na prepoznavanju originalne varijante, govore stručnjaci. Neki istraživački timovi razvijaju takozvano pankoronavirus cjepivo koje cilja na pojedine dijelove virusa koji bi se vrlo sporo mijenjali ili se uopće ne bi mijenjali.

Sadašnja cjepiva mogu se kombinirati s dodavanjem nazalnih ili oralnih cjepiva koja su bolja u sprječavanju infekcije jer oblažu nos i druge površine sluznice, ulazne točke virusa, s antitijelima. Jednostavno dopuštanje više vremena između cjepiva moglo bi također ojačati imunitet, lekcija je koju su naučili znanstvenici u borbi protiv patogena. Mnogi stručnjaci protivili su se u početku ideji docjepljivanja. Neki su vjerovali da su izvorni režimi cjepiva dovoljni da većinu ljudi drži izvan bolnice i da bi to trebala biti prava mjera za uspjeh. Perspektiva se promijenila kada su znanstvenici vidjeli kolikom se brzinom omikron širi svijetom, prenosi televizija N1.

Dio njih vidi malo koristi u tome da se slijedi primjer Izraela koji je uveo četvrtu dozu, tvrdeći kako se drugi dijelovi imunološkog sustava, poput T stanica i B stanica, drže postojano protiv virusa nakon tri doze, a možda čak i nakon dvije. Iako ove imunološke stanice ne mogu spriječiti infekciju, one ublažavaju ozbiljnost simptoma i smanjuju broj hospitalizacija.

Prošle jeseni, dr. Anthony Fauci, glavni nacionalni savjetnik za pandemiju, naglašavao je važnost sprječavanja simptomatskih infekcija. No, posljednjih dana i on govori da su hospitalizacije ono što je uistinu važno. Kako bi se spriječile infekcije, dopunska cjepiva moraju biti precizno usklađena s cirkulacijom varijante u populaciji. Mnogi ljudi koji su dobili treću dozu rano u jesen, na primjer, ostali su ranjivi na omikron jer se jačanje imuniteta već smanjilo.

Općenito, ljudima se govori da se cijepe protiv gripe neposredno prije nego što virus počne cirkulirati zimi. Ako se koronavirus smjesti u sezonski obrazac sličan gripi, što se čini mogućim, ‘možete zamisliti scenarij u kojem jednostavno svake godine dajemo boostere prije zime’, rekao je dr. Hensley. Cijepljenje protiv gripe dvaput godišnje ‘ima sve manji učinak, pa možda nema smisla cijepiti se tako često’, rekao je Ben Cowling, epidemiolog sa Sveučilišta u Hong Kongu. S više od 50 mutacija, omikron se dovoljno razlikuje od prethodnih varijanti da se antitijela napravljena za izvornu verziju virusa bore prepoznati najnoviju verziju, prenosi televizija N1.