Da Elon Musk – jedan od najbogatijih ljudi na planetu i personifikacija dobrog dijela njenih trendova i nedaća – ne može trpiti sekunde u kojima se ne nalazi u fokusu pažnje već dulje vrijeme nije nikakva tajna.

Otkad je ovaj kontroverzni poduzetnik za kupovinu društvene mreže Twitter spiskao 44 milijarde dolara, pa je isključivo prema osobnim estetskim kriterijima rebrendirao u »X«, po ovoj se platformi počeo prelijevati višak njegovog mesijanskog kompleksa čija je nepredvidljivost postala tumačem političke i ekonomske realnosti globaliziranog svijeta. U nizu epizoda i eskapada kojima je Amerikanac drastično otežao uživanje privilegije da se prema njegovoj ličnosti bude ravnodušan, najnovija od njih proteklih je tjedana njegov, ali i politički angažman njegovog sljedbeničkog kulta usmjerila protiv novih glavnih neprijatelja – državnih tijela stranih zemalja.

Nakon što je Vrhovni federalni sud u Brazilu početkom travnja X-u izdao nalog da suspendira i ukloni određene korisničke račune koji su širili lažne informacije o navodno namještenim brazilskim predsjedničkim izborima iz 2022. godine, Musk je osjetio priliku za još jedan izlet na medijske naslovnice, a zatim najavio kako će učiniti suprotno od traženog te skinuti sve dosad implementirane restrikcije na brazilske dezinformatore.

Izjavivši da »Brazil ima najdrakonskije zakone na svijetu«, X-ov je vlasnik na pik uzeo Alexandrea de Moraesa, brazilskog vrhovnog suca koji je nalog potpisao, prozvavši ga »diktatorom« te pozvavši na njegovo micanje s funkcije. Samo nekoliko dana kasnije, kada je australska vlada zatražila uklanjanje eksplicitnog sadržaja snimljenog tijekom terorističkog napada u crkvi u predgrađu Sydneyja, X je odbio izvršiti zahtjev tvrdeći da navedene snimke »ne krše njihova pravila« te kako Australija ne može određivati što X-ovi korisnici izvan te zemlje mogu konzumirati. Želeći dati do znanja da niti velike i utjecajne države ne mogu izaći na kraj s korporacijom, Musk je tamošnju dužnosnicu za online sigurnost, zbog čijeg je rada X već novčano kažnjavan za nesurađivanje u suzbijanju štetnog sadržaja, nazvao »neizabranom komesarkom za cenzuru« te još jednom ustvrdio kako će se njegova platforma odupirati prijetnjama slobodi govora.

Ponovno pokrenuvši škakljivu i zapaljivu temu o granicama javnog izražavanja i političkim alatima njegovog ograničavanja, »arogantni je multimilijarder«, kako ga je zauzvrat nazvao australski premijer, fokus uspješno premjestio na već prožvakane rasprave o tobožnjim idealima kako se isti ne bi zadržao na njegovim praktičnim, nimalo nesebičnim motivacijama.

Na crnoj listi

Da su daleko iza nas vremena u kojima je govor ograničen državnim granicama, a doseg medijskog sadržaja jednak onom RTV odašiljača, nitko ne zna bolje od pristaša bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara. Društvene mreže već godinama igraju ključnu ulogu u mobiliziranju razjarene desnice oko zagovornika nekadašnje brazilske vojne diktature koji je do gotovo u zarez kopirao trumpističku urotu, vlastiti izborni poraz 2022. proglasio namještaljkom i potaknuo pokušaj državnog udara na početku mandata aktualnog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve.

Samo nekoliko dana nakon što je nekoliko tisuća pučista demoliralo zgrade državnih institucija u Braziliji, spomenuti Alexandre de Moraes, ujedno i predsjednik Visokog izbornog suda koji se bavi zakonitosti izbornih procedura, pokrenuo je istragu o pokretačima propalog napada na brazilsku demokraciju na čijem je valu izdan i zahtjev društvenim mrežama za suzbijanje laži o izbornoj prevari. Budući da postoje dokazi i svjedočanstva da je Bolsonaro planirao državni udar zajedno s visokopozicioniranim vojnim licima od kojih su neka već uhićena, ikona vjerskih fundamentalista među brazilskim evangelističkim kršćanima vrlo će vjerojatno završiti u zatvoru zbog čega masovnu podršku i nastavak svoje medijske kampanje vidi kao osnovni način suprotstavljanja ruci pravde.

Kako se među ljudima iza X računa na crnoj listi nalaze moćni političari i novomedijske zvijezde sa stotinama tisuća, pa čak i milijunima pratitelja, nije zanemariva opasnost od novih nasilnih akcija koje bi isti zazivali i organizirali, a koje bi ugrozile brazilski ustav i kršile zakone. Stoga je Moraes, inače dugogodišnji neprijatelj aktualne opozicije kojeg je Bolsonaro za vrijeme svog mandata bezuspješno pokušao smijeniti, X-u ponovno zaprijetio novčanom kaznom u slučaju da ne postupe kako im je naređeno.

Kao odgovor na refleksno kontriranje Elona Muska, Vrhovni je sud instantno pokrenuo istragu i protiv njega samog, na teret mu stavljajući ometanje pravde u postupku, kriminalnu instrumentalizaciju ove društvene mreže i dezinformacijsko huškanje, dok je ured brazilskog pučkog pravobranitelja prošlog tjedna od suda zatražio da nekadašnjem Twitteru ispostavi račun za izazvanu »kolektivnu moralnu i društvenu štetu« u iznosu od jedne milijarde brazilskih reala (180 milijuna eura).

U nekim drugim uvjetima i vremenima, razmatranja o zabrani tvrtke i servisa koji ne žele poštovati zakone i odluke zemlje u kojoj posluju bila bi intenzivnija. No s obzirom na veliku i kompleksnu društvenu polarizaciju u Brazilu, odmazda nad neposlušnim X-om nadolila bi ulje na političku vatru, a izazvana bi reakcija popularnost mreže suočila s legitimitetom državnih organa da odrješitim restrikcijama brani državni poredak i javni interes.

Potez bi, za razliku od poodmakle parlamentarne procedure u SAD-u koji prijeti zabranom TikToka, izazvao raskol i u brazilskom Kongresu te naštetio tankoj vladajućoj većini socijaldemokrata i liberala koja bi izgubila potrebnu podršku. Za Jaira Bolsonara ovakav rasplet ne bi bio nepoželjan.

Njegova dobro umrežena i obilato financirana stranačka skupina već je započela s hajkom protiv brazilskog sudstva i vlade izgrađenoj na retorici suprotstavljanja cenzuri, oduzimanja slobode govora i kršenja demokracije, proteklog vikenda organiziravši skup u Rio de Janeiru na slavnoj plaži Copacabana.

»On je čovjek koji čuva istinsku slobodu za sve nas« – uskliknuo je bivši vojni oficir u Muskovu slavu pred nekoliko desetaka tisuća ljudi, računajući da će vjerno sljedbeništvo napraviti kaos u slučaju da im vođa završi iza rešetaka.

Kakav borac, takva sloboda

Međutim, u neinformiranoj fanatičnoj masi nije bilo nikoga tko bi im rekao kako ih je samostilizirani slobodarski lučonoša već izdao. Nakon što je do Reutersa i drugih svjetskih medija sredinom travnja došla informacija kako je X obavijestio brazilsko sudstvo da će ipak postupiti prema nalogu, Musk je na toj mreži objavio da je »poštovanje brazilskih zakona bez povlastica za određene političare« sve što njegova tvrtka želi, kao i da je »povratak razumu i procesu pod brazilskim zakonom ispravna stvar za učiniti«.

Budući da bi X više nego novčanim kaznama svoje ilegalno poslovanje platio srozavanjem reputacije i pojeftinjenjem svog oglasnog prostora, cijela propagandna pompa ili barem njen posljednji nastavak završili su sa sitim biznismenom, ovcama na broju i pravnom zadovoljštinom. Musk će se neupućenima i onima koji su njegove lovačke priče voljni slušati i dalje moći hvaliti kako je X bastion slobode govora i borbeni alat protiv totalitarnih cenzura, a u pozadini nastavljati djelovanje koje se nikakvom subverzijom ne može zvati.

U realnom svijetu, malo se toga promijenilo u funkcioniranju ove društvene mreže otkad je Musk objavio prljave tajne iz njene prošlosti. Serija dokumenata »Twitter Files« kojom su nova uprava i njoj prijateljski novinari dobili mogućnost da se obračunaju s mutnim, ali neiznenađujućim radnjama zakulisnih cenzura, političkih pritisaka i prisne suradnje s američkim obavještajnim službama trebala je poslužiti kao primjer onoga što će novom režimu biti svetogrđe.

No samo su naivni mogli očekivati da će redoviti recipijent milijardi dolara javnog novca i čovjek za čije se investicije američki gradovi bore basnoslovnim poreznim olakšicama htjeti stati na žulj politici koja je njegovo tehnološko-financijsko carstvo othranila. Podalje od navodnih ideala i zaljubljenosti u prvi amandman američkog ustava, X je nastavio sa premreživanjem svojih korporativnih struktura i špijunskih podizvođača američke »duboke države«, pojačao selektivnost u uklanjanju sadržaja te kreatora govora mržnje, prijetnji, poticanja i glorificiranja nasilja. Dvostruka mjerila pri dijeljenju suspenzija i zabrana korisničkih računa najvidljivija su oko tema kao što su rusko-ukrajinski rat i izraelski genocid nad Palestincima u Gazi gdje huškači, širitelji rasističke netrpeljivosti i otvoreni zagovornici ratnih zločina ostaju nekažnjeni ako pritom zagovaraju struje bliske politici Washingtona.

Osim toga, na Muskovom X-u nije rijetkost da zabrane bez objašnjenja dobivaju vlasnici računa koji slobodu izražavanja shvate malo prefleksibilno, pa podijele sadržaj koji ne krši zakone ili pravila mreže, ali previše sliči neprijateljskoj propagandi.

Za detaljnije upute kako upražnjavati javni govor u doba diktature korporacija, a ne snositi neželjene posljedice dovoljno je povesti se osobnim primjerom najvećeg među svom tehnološkom braćom.

Neskriveni suparnik progresivnih i »woke« (u prijevodu društveno osjetljivih) politika redovito koristi šanse da se sastane i fotografira sa svojim istomišljenicima iz vrha zapadnih vlada, pa su tako nekoć Trump i Bolsonaro, a danas argentinski sociopat na mjestu predsjednika Javier Milei te izraelski premijer i ratni zločinac Benjamin Netanyahu društva u kojima Elon Musk vodi intelektualne razgovore o slobodama svakog pojedinca i demokraciji koja će političku moć staviti u ruke naroda.

Retoričko i svako drugo pervertiranje humanističkih ideja u njihove suprotnosti društvena je pošast koja je odavno zarazila cijelo more online komunikacije s kojeg nam se poručuje kako je sloboda govora definirana kao nečija nesmetana mogućnost širenja laži u javnom prostoru.

Demokracija botova

Muskova motivacija da upravo brazilske zahtjeve za moderaturom X-a istakne kao antitezu demokraciji još će neko vrijeme biti teren tzv. informiranih nagađanja. Prošlogodišnji izvještaji organizacije Rest of World pokazali su da društvena mreža nakon promjene vlasništva još revnije i pozitivnije odgovara na zahtjeve za uklanjanjem sadržaja ili, drugačije protumačeno, represije slobode govora, a ne treba zaboraviti da je Twitter i prije listopada 2022. uklanjao i ograničavao račune koji nisu kršili pravila, naprimjer sadržaja ruskih medija do kojih Europska unija nije htjela da njeni građani dođu.

Prema pisanju Associated Pressa, po broju odaslanih zahtjeva za cenzurom prednjače Turska i Indija, države čije vlade nisu poznate po štovanju visokih standarda u slobodi govora, no turski i indijski dužnosnici nisu bili ti koji su izazvali Muskov novopronađeni gnjev. U pozadini cijele priče istovremeno se nalaze i prsti američke vlasti. Američki je parlament od X-a zatražio i dobio detaljne informacije o tome što je brazilski vrhovni sud od njih tražio, kao i izvještaj o tome što je tvrtka po tom pitanju poduzela, a oboje će svakako dobro doći budućim vanjskopolitičkim pritiscima SAD-a na svoje južno susjedstvo.

S druge strane, osim političkog ključa i važnosti Brazila za X-ovo poslovanje (čak 40 milijuna Brazilaca web-stranicu ili aplikaciju posjeti barem jednom mjesečno, prema digitalnoj istraživačkoj tvrtki eMarketer), dodatni razlozi za namjeravanje na državnu strukturu najveće latinoameričke zemlje mogli bi biti vrlo plitki. Kao mjesto gdje se narativ o nepoštenim i namještenim brazilskim izborima žestoko rasplamsao, X je doživio ogroman porast broja korisnika koji su optuživali Visoki izborni sud za sprečavanje Bolsonarove izborne pobjede, a među kojima je udio lažnih i »neautentičnih« profila, prema pisanju Washington Posta, u predizbornoj kampanji narastao čak pet puta. Kako su kupovina i korištenje botova u političkim utakmicama postali standardne metode lažiranja popularnosti i manipulacije javnog mnijenja, ovakav način obračuna s nepoželjnim izbornim ishodom malo još koga iznenađuje.

Također, ovomjesečno istraživanje federalnog Sveučilišta u Rio de Janeiru o sukobu između brazilskog sudstva te udružene brazilske opozicije i Muska pokazalo je kako su čak 48 posto računa koji su u jeku javne kontroverze iskazali podršku potonjima lažni. U posljednjih 18 mjeseci problem s botovima na X-u dostigao je astronomske razmjere, pa tako njihov današnji udio na mreži prema nekim procjenama doseže do čak dvije trećine ukupnog broja korisnika. Iako Musk redovito najavljuje pokretanje sistematičnog rata protiv lažnih profila, jasno je da smanjenje broja korisnika, stvarnih ili virtualnih, nije u financijskom interesu mreže koja osim od oglasa vrlo dobro prihoduje i od svog duboko problematičnog pretplatničkog modela. U prijevodu, povrh toga što imaju itekakvu moć u usmjeravanju i oblikovanju javne rasprave u korist onih koji plate, botovi donose ono što je X-u i svim konkurentskim servisima draže od svega.

Jednako tako, ojačavanje brazilske ekstremne desnice i ponovno preuzimanje vlasti u državi za Muska bi značilo otvaranje poslovnih prilika koje mu Radnička partija Lule da Silve neće pružiti. Kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača litija, elementa nezaobilaznog u proizvodnji suvremenih električnih baterija, Brazil radije nego s Muskovim brendom električnih automobila Tesla posluje s kineskim gigantom BYD-om koji je prošle godine objavio kako će broj svojih brazilskih tvornica povećati s tri na šest. Nadalje, prema pisanju portala Brasilwire, Amerikanac se nada kako bi s Bolsonarovim povratkom na vlast mogao oživjeti poslovni dil za masovnu prodaju Starlink satelita brazilskoj državi, ali i nastaviti razgovore o privatizaciji svemirske baze Alcantara u sjevernoj brazilskoj državi Maranhão koju bi Musk želio iskoristiti za potrebe svoje svemirske tvrtke SpaceX.

Stoga je teško očekivati da će dvorsku ludu svjetskog biznisa u slučaju uspješno odrađenih brazilskih investicija držati pravednički impuls i strast za pravima 220 milijuna Brazilaca.

Muskov kratki mač kojim maše u lice odabranih državnih cenzura zasad nije sjekao dublje od površine, a bogataš će se svim silama potruditi da pravog fajta u kojem može nastradati ni ne bude.

Do tada najmoćniji svjetski influencer pred botovima i praznoglavim »NPC-jevima« može prezentirati kako je njegov integritet adekvatna garancija X-ove brige za javni interes, kvalitetno i potpuno informiranje te kreiranje prostora za razmjenu mišljenja.

Cijena slobodnog govora, naravno, neće biti besplatna.

No ako se za samo tri dolara mjesečno lažni profil može uspješno pretvarati da to nije, kako će se prodavači demokracije usuditi priznati da ljudska prava iz usta samoljubivog aristokrata ne mogu ispasti kao bomboni?