ZAGREB – Francuske vlasti su u nedjelju uklonile zastavu EU-a sa Slavoluka pobjede u Parizu, nakon što je tamošnja desnica optužila predsjednika Emmanuela Macrona da je tim potezom »izbrisao« francuski identitet. Velika zastava EU-a zamijenila je francusku nacionalnu trobojnicu u novogodišnjoj noći kako bi se obilježio početak francuskog predsjedanja EU-om u idućih šest mjeseci. Slavoluk, pod kojim je grob neznanom junaku, te ostale pariške znamenitosti poput Eiffelova tornja i Panteona, također su osvijetljeni plavom europskom bojom i žutim zvjezdicama.

No, Macronovi desničarski suparnici, s kojima će se sučeliti na predsjedničkim izborima u travnju ove godine, smatraju to uvredom veteranima i nacionalnoj baštini.

Čelnica francuske krajnje desnice Marine Le Pen nazvala je skidanje zastave EU-a »velikom domoljubnom pobjedom«. No, dužnosnik Macronova ureda rekao je u nedjelju da je skidanje zastave »bilo ionako planirano« i da je ondje trebala ostati samo dva dana.

Bitne promjene

No, bilo kako bilo, jasno je da će francusko predsjedanje Vijećem EU-a biti u sjeni izbora za predsjednika Francuske čiji će se prvi krug održati u travnju ove godine. Macron je predstavio vrlo ambiciozan program za sljedećih šest mjeseci, a naglasak će naravno biti na digitalizaciji i borbi protiv globalnog zatopljenja, što je već dugo top tema na svim europskim sastancima na vrhu. I o tome se više-manje sve zna. Međutim, Macron i Francuska žele uvesti velike i bitne promjene kada je u pitanju porezna i industrijska politika EU-a.

Ovo neće biti obično predsjedanje, i to ne samo zbog toga što je Francuska uz Njemačku nakon BREXIT-a jedna od dvije ključne zemlje EU-u. Naime, usred francuskog predsjedanja održat će se u travnju ove godine izbori za predsjednika Francuske. Iako se još donedavno smatralo da će to za Macrona biti obična šetnja, to ipak neće biti tako. Najveća opasnost mu ne prijeti od dvaju kandidata tvrde desnice – Marine Le Pen i Erica Zemmoura – već od kandidatkinje degolističkog desnog centra Valerie Pecresse.

– Predsjedanje Europom da, brisanje francuskog identiteta ne. Francusku zastavu treba vratiti. To dugujemo našim vojnicima koji su za nju prolili svoju krv, napisala je Pecresse.

Dakle, Macronovi politički protivnici kod kuće optužuju ga da planira iskoristiti predsjedanje EU-om kako bi bio ponovo izabran, a istovremeno neki europski diplomati izrazili su zabrinutost da će Francuska iskoristiti svoju ulogu voditelja pregovora u Vijeću EU-a kako bi izokrenula političke kompromise u svoju korist.

U Macronovim planovima, osim digitalizacije i zelenih politika, ima i niz drugih zanimljivih stvari. On, naime, želi da EU uvede jasna i stroga pravila kad je u pitanju oporezivanje digitalnih divova, te borba protiv prakse privlačenja stranih investicija niskim poreznim stopama. Riječ je o dugogodišnjim zahtjevima Francuske, a oni su prošle godine dobili poticaj nakon što je više od 120 zemalja podržalo ove dvije reforme.

Jedna predviđa postavljanje minimalnu globalne stope poreza na dobit od 15 posto, a druga uvođenje oporezivanja velikih digitalnih tvrtki na temelju toga gdje prodaju usluge, a ne gdje im je sjedište. Ovakva bi rješenja prisilila tvrtke poput Applea i Googlea da plaćaju više poreza zemljama EU-a, a istovremeno bi otežala odvlačenje EU tvrtki i kapitala u zemlje s ekstremno niskim porezima na dobit. Ova je inicijativa prošle godine odobrena na sastancima OECD-a, G7 i G20.

Operativne reforme

Europska komisija je također podržala uvođenje globalne minimalne stope poreza na dobit. To je postignuće jer se Irska koja ima iznimno niske poreze jako protivila ovakvim rješenjima. Francuska želi da obje reforme budu operativne 2023., dok bi Bruxelles mogao krenuti naprijed s osnovnim korporativnim porezom. Općenito, to je zamršeniji put za digitalni porez jer zemlje OECD-a moraju završiti svoj posao, što se ne očekuje prije kraja lipnja.

Macron će jako gurati i državne potpore ključnim industrijama kao što su mikročipovi, cloud tehnologija, vodik i proizvodnja baterija. Međutim, ta se ambicija često susreće s otporom povjerenice za tržišno natjecanje Margrethe Vestager koju se smatra bliskom Njemačkoj. Francuska se nadala da će, dajući Vestageru nadzor nad portfeljem industrijske strategije, ublažiti njezino protivljenje velikim pariškim planovima subvencija. Glavna tema ovdje su uvjeti pod kojima se jedan određeni instrument, važni projekti od zajedničkog europskog interesa, može koristiti za pumpanje novca u određene sektore.

Francuska ovdje može računati na podršku zemalja kao što su Italija i Poljska. Njemačka još uvijek oko ovog nema jasno stajalište, iako je bivši ministar gospodarstva Peter Altmaier bio više na francuskoj strani. Međutim, s druge strane, najveći podržavatelji njemačke ekonomske politike u EU-u, skandinavska zemlje i Nizozemska, protive se ovakvom rješenju. Vestager je nedavno potvrdila da je »snažna provedba tržišnog natjecanja ključna za tvrtke i potrošače«, ali je istovremeno otvorila vrata za subvencije za tvornice mikročipova u ime »oporavka i otpornosti«.

Macron će gurati uvođenje zajedničkih standarda oko minimalne plaće. To, naravno, ne bi značilo uvođenje istovjetne minimalne plaće za sve članice EU-a, već uvođenje zajedničkog standarda na osnovi kojeg bi se ona određivala u svakoj pojedinoj članici EU-a.

Minimalne plaće

I predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je da će se ovo pitanje regulirati do kraja 2024., odnosno do kraja njezinog mandata. Ovim se rješenjem želi poticati zemlje članice da zaposlenima osiguraju pristojne životne uvjete na osnovi minimalne plaće koju sami određuju. Također se snažno potiče pregovore o plaćama između poslodavaca i radničkih sindikata. Budući da su i Europski parlament i Europsko vijeće usvojili svoja stajališta, pregovori bi trebali započeti u prvoj polovini ove godine.

Tu je naravno i Konferencija o budućnosti Europe. Riječ je o osobnoj Macronovoj ideji, a to je još jedan argument njegovim političkim protivnicima koji ga optužuju da koristi EU-agendu kako bi pobijedio na predsjedničkim izborima. Naime, Konferencija će završiti s radom za vrijeme francuskog predsjedanja. Za one koji možda ne znaju, riječ je o inicijativi o kojoj brine potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. Macron je 2019. iznio ideju o održavanju širokih rasprava s građanima o tome kako bi Europska unija trebala izgledati za pet, deset ili 20 godina. No, još uvijek je nejasno hoće li inicijativa, formalno nazvana Konferencija o budućnosti Europe, biti samo još jedan forum za raspravu, ili će dovesti do zakona, ili možda čak i izmjena europskih ugovora.

EU je službeno Konferenciju pokrenuo u ožujku, a rasprave s građanima počele su u rujnu prošle godine. Otada su se stotine Europljana sastale – osobno i virtualno – kako bi razgovarale i prikupile ideje. Teme su se kretale od gospodarstva, preko demokracije, do borbe protiv globalnog zatopljenja i uloge EU-a u svijetu. Očekuje se da će konferencija završiti svoj rad ovog proljeća. Konferenciji su bili potrebni mjeseci da zaživi. I zbog prijepora unutar samog vodstva EU-a, ali i zbog epidemije korone koja je spriječila okupljanja građana. A s obzirom na pandemiju koja se ponovo pojavila diljem Europe, nejasno je hoće li se građani nastaviti fizički sastajati. Članice EU-a također imaju različite nade u ishod. Poljska i Mađarska bi vjerojatno stavile veto na svaki pokušaj revizije ugovora EU-a.