Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je početkom tjedna inicijativu za izmještanje groba jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita iz Muzeja Jugoslavije, te grobnice četvorice narodnih heroja – Ive Lole Ribara, Đure Đakovića, Moše Pijade i Ivana Milutinovića, koja se nalazi u okviru povijesne tvrđave i gradskog parka Kalemegdan.

Šapić, poznat i po proruskoj orijentaciji, bivši je vaterpolski reprezentativac i jedan od viđenijih ljudi vladajuće Srpske napredne stranke. Ideju o »iskopavanju Tita« najavio je još u svibnju, ali su se do ovog tjedna svi nadali da je od takve nebuloze odustao.

Pored ove inicijative, najavio je podizanje spomenika četničkom zapovjedniku iz Drugog svjetskog rata Draži Mihailoviću i to u centru Beograda – u parku na Terazijskoj terasi. Naglasio je da će se osobno zalagati da izmještanje Titova groba bude dostojna ekshumacija, a ne barbarski čin, ali i istaknuo kako treba jednom zauvijek raščistiti s boljševizmom i komunizmom.

Odluka o izmještanju grobnica je u nadležnosti Ministarstva kulture, jer je Kalemegdan pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture, kao i Muzej Jugoslavije. Šapić, koji je rekao da će tražiti da Muzej Jugoslavije postane muzej srpske povijesti te da se Tito vrati u Kumrovec, istaknuo je da će gradske vlasti učiniti sve da dođe do izmještanja grobnica.

Skretanje pažnje

Povjesničar Stefan Gužvica s Odsjeka za povijest Visoke škole ekonomije u Sankt-Peterburgu potvrđuje da Šapić nema ovlasti za ekshumaciju ni Tita ni narodnih heroja s Kalemegdana.

– To je u nadležnosti Ministarstva kulture. Jedino čemu se Šapić može nadati jest da će netko u Ministarstvu biti otvoren za njegov prijedlog, pa će to i učiniti, kao što je SNS čekao da na kratko vrijeme preuzme Ministarstvo vanjskih poslova od socijalista, pa iz imena Diplomatske akademije »Koča Popović« izbace ime jugoslavenskog narodnog heroja, ispričao je Gužvica.

Dodao je da se onda postavlja pitanje zašto je Šapiću toliko bitno sklanjanje Tita, na koje se iznova i iznova vraća.

– Sasvim je logično da mu smeta politička opcija koja je ljudima poput njega oduzimala vile stečene kapitalom sumnjivog porijekla, kakve on ima na Bežanijskoj kosi i u Trstu. Moguće je i da pokušava skrenuti pozornost javnosti s ostalog brisanja arhitektonskog i urbanističkog nasljeđa Beograda kojim se ovih dana bavi, a to su rušenje hotela Jugoslavija, Starog savskog mosta i Beogradskog sajma, sve za zadovoljavanje poslovnih partnera jednako sumnjivo stečenog kapitala i kroz u najmanju ruku upitne urbanističke procedure. Treća je opcija da se vjerojatno pokušava profilirati kao ekstremno desno krilo vlastite stranke ideološkim trikovima koje rade u drugim državama s ekstremno desničarskim režimima, poput Mađarske ili Ukrajine, u cilju stjecanja popularnosti tog dijela birača. No, u Srbiji antikomunizam protiv nepostojeće komunističke opcije ne prolazi tako dobro kao drugdje u istočnoj Europi, te je njegov izbor u najmanju ruku čudan, naglasio je Gužvica.

Samo inicijativa

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin kazao je za naš list da je Šapić za njega pomalo anoniman lik koji se očito nekako mora i želi pokazati u javnosti da ne bi ostao nezamijećen.

– Ovo što on planira je tek planiranje pokretanja inicijative, dug je put do realizacije ovoga što govori. Može očekivati da će se o toj inicijativi raspravljati u Srbiji i da će se tražiti rješenje. U slučaju da budu tražili premiještanje Titovih posmrtnih ostataka, kao i ostalih narodnih heroja, naći će se mjesto za ljude koji su obilježili vrijeme u kojem su živjeli. Tito je na svjetskoj razini obilježio drugu polovinu dvadesetog stoljeća – Šapić ne može napakostiti izuzetnom čovjeku kakav je bio Tito, kao vojskovođa i političar svjetske kategorije koji je odigrao zlatnu ulogu u povijesti, naveo je Habulin. Dodao je da je načelnik općine Kumrovec već rekao da će, dođe li do toga, dočekati posmrtne ostatke i da će tamo imati izuzetno mjesto.

Aleksandar Šapić / Photo: R.Z./ATAImages/PIXSELL

Na pitanje o podizanju spomenika Draži Mihailoviću kaže da je u Srbiji rehabilitiran četnički pokret i njegov vođa Mihailović, pa čak i četnički vojvoda Nikola Kalabić, zbog čega je moguće da se Draži podigne spomenik.

– Ipak, to samo njima ide na čast. Pitanje je slaže li se javnost s tim… No ni Hrvatska se nema puno čime hvaliti, i ovdje vladaju podjele na umjerene i koji gledaju svoj posao, ali i one koji su simpatizeri NDH i Pavelića. Osim njih, tu su i potomci onih koji su sudjelovali u NOB-u i koji su iznijeli taj rat na svojim leđima.

Na ovu smo temu pokušali dobiti komentar Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, ali bez uspjeha.