Španjolski premijer Pedro Sanchez rekao je na samitu NATO-a u Washingtonu da će Španjolska povećati kupnju oružja kako bi 2029. ispunila zahtjev tog vojnog saveza, izvijestila je u četvrtak novinska agencija EFE.

NATO traži od svojih članica da za naoružanje izdvajaju 2 posto svog BDP-a. Španjolska bi ove godine trebala izdvojiti 1,28 posto BDP-a u tu svrhu, najmanje od 32 članice NATO-a.

“Predsjednik vlade je zagarantirao da će Španjolska ispuniti svoju obvezu pa će 2029. trošak za obranu iznositi 2 posto BDP-a”, navela je agencija EFE.

Prošle godine je samo 10 zemalja ispunilo taj zahtjev, ali NATO procjenjuje da će se ove godine njihov broj popeti na 23. Razlog tome su rat u Ukrajini, zbog čega neke baltičke zemlje, poput Poljske i Estonije, na granicama s Rusijom izdvajaju dvostruko više novca za oružje, ali i zbog pritiska Sjedinjenih Država.

“Španjolska je važna karika koja nedostaje”, izjavio je Fabrice Pothier, bivši šef planiranja u NATO-u. On je rekao da ostale velike europske zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Njemačke izdvajaju za oružje puno više.

SAD traži od Španjolske ulaganje u protuzračni sustav i program američkih borbenih aviona F-35, izvijestile su novine Financial Times pozivajući se na neimenovane izvore.

Španjolci, međutim, ne žele kupovati oružje što je dio njihovog pacifističkog stava nakon višedesetljetne vojne diktature generala Francisca Franca od 1939. do 1975., te pokušaja državnog udara 1981. Također ne žele sudjelovati u invazijama na druge zemlje nakon sudjelovanja u američko-britanskoj okupaciji Iraka 2003., poslije čega su u Madridu izvedeni bombaški napadi.

“Sve što ima veze s vojskom, sve vezano uz rat, nepopularno je u zemlji”, rekao je Carlos Miranda, bivši španjolski diplomat pri NATO-u.

“Ako vlada kaže da će kupiti još jedan tenk, odgovor će biti da se tim novcem mogla izgraditi škola”, dodao je.

Španjolska lijeva vlada, predvođena Sanchezom, već mjesecima zagovara rješenje izraelsko-palestinskog sukoba mirovnom konferencijom te se ponudila da joj bude domaćin.

“Ne smije biti dvostrukih standarda kada je riječ o Ukrajini i Gazi”, rekao je Sanchez u Washingtonu. “NATO mora biti koherentan i braniti međunarodno pravo, posebno humanitarno u obje zemlje”, dodao je.

Španjolska je članica NATO saveza od 1982., a četiri godine kasnije u njemu je ostala uslijed tijesnog rezultata na referendumu.

No stotine španjolskih vojnika nalaze se u raznim misijama Europske unije, Ujedinjenih naroda i NATO-a u svijetu. Američka vojska istovremeno koristi pomorske i zračne baze u Španjolskoj, gdje ima 2.000 svojih vojnika.

“Naš je argument da možda ne ulažemo puno, ali da radimo stvari”, rekao je Miranda.