Europska građanska inicijativa predvođena Greenpeaceom u cijeloj je EU pokrenula prikupljanje potpisa građana starijih od 18 godina protiv upotrebe glifosata – herbicida koji se koristi u poljoprivredi, zagađujući ne samo biljke nego i tlo i vodu, a kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija klasificirala kao »moguće kancerogenog«.

Inicijativu je moguće podržati na www.sign.stopglyphosate.org, a prikupi li ona milijun potpisa u narednih godinu dana u najmanje sedam država članica EU-a, Europska komisija će imati obavezu u roku od tri mjeseca nakon toga predložiti svim članicama zabranu upotrebe ove opasne kemikalije.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Davor Škrlec pozdravlja inicijativu te poziva hrvatske punoljetne građane da joj se priključe i daju svoj potpis. Za ispunjavanje kvote od milijun potpisa Hrvatska bi trebala doprinijeti sa najmanje 8.250 njih.

Više alergija

– U lipnju prošle godine Komisija je donijela odluku o privremenom produljenju korištenja glifosata od 18 mjeseci na području EU-a, sve dok Europska agencija za kemijske proizvode ne donese svoje mišljenje o sigurnosti upotrebe spornog herbicida, koje se očekuje do kraja ove godine. Pozdravljam pokretanje europske građanske inicijative o ovom izrazito važnom pitanju te vjerujem kako će velika većina građana EU-a biti protiv daljnje upotrebe ovog, najčešće korištenog i potencijalno kancerogenog herbicida – poručuje Škrlec.

Kako napominju u Greenpeaceu, građani EU-a imaju jedinstvenu priliku učiniti nešto jako važno, budući da će ove godine EU odlučiti da li upotrebu glifosata dozvoliti na još 15 godina, ili ga zabraniti odnosno ograničiti njegovu upotrebu. »Monsanto, Syngenta i druge kompanije žestoko lobiraju za ostanak glifosata u upotrebi. Osigurajmo da se naši političari tome suprotstave i zaštite naše zdravlje i okoliš, a ne profit velikog poljoprivrednog biznisa«, poručuju iz Greenpeacea, dodajući kako su glifosati samo vrh sante leda u poljoprivredi koja koristi pesticide, proizvodi GMO, i tako nas polako, ali sigurno ubija.

Stručnjak za agrikulturnu genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo prof. dr. Marijan Jošt upozorava kako nije zika virus taj koji uzrokuje teške deformacije u novorođenčadi, već su to glifosati, odnosno GMO proizvodnja koja ih koristi. Napominje kako je veći broj mikrocefalije kod dojenčadi, koju službeno uzrokuje zika virus, zabilježen najviše u Južnoj Americi, konkretno u Argentini i Brazilu, ali i u Srednjoj i Sjevernoj Americi.

Virus je otkriven davne 1947. godine, no deformacije u dojenčadi su novijeg doba, i javljaju se upravo na područjima sjetve GMO soje, u kojoj se koriste glifosati. Meso stoke koja se hrani Roundup Ready GMO sojom, kaže Jošt, sadrži rezidue glifosata koje čovjek unosi u svoj organizam. Posljedice su, između ostalog, nikad ovoliki broj alergija kao što ih ima danas.

– Svojevremeno je jedan moj kolega, službenik jedne strane kemijske korporacije, uvjeravao nas agronome kako jedan od pesticida koji je reklamirao nije opasan po zdravlje. Da bi to dokazao, on ga je pred nama žličicom unosio u usta. Danas je pokojni – kaže nam prof. Jošt. Profesor iz Križevaca godinama upozorava na opasnost zvanu glifosati i GMO.

Nakon što je krajem prošle godine Europska komisija odobrila za uzgoj tri vrste genetski modificiranog kukuruza, a višegodišnji, obavezni moratorij sjetve GM sjemena zamijenjen je time da svaka država članica za sebe odlučuje želi li GMO, Jošt naglašava kako su se sve naše županije proglasile GMO-slobodnima pa bi to trebalo značiti da nema sjetve GMO usjeva.

– Sva hrana koja sadrži više od 0,9 posto GMO trebala bi biti posebno označena. Takvih oznaka nema, pa proizlazi da u nas nema GMO u hrani.

Profit bogatih

U Hrvatskoj se od 2003. godine kontinuirano provodi kontrola prisustva GMO na tržištu, a dr. Krunoslav Capak, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo uvjerava nas da takve hrane nema na tržištu, te da ona nije opasna po zdravlje potrošača. Ako nije opasna, zašto onda nema dozvolu prodaje? Pritisci US Vlade su konstantni. Kad su pred turistički sezonu jedne godine uz autoceste postavljeni plakati koji su reklamirali GMO slobodnu zemlju, pod pritiskom US ambasade morali su biti uklonjeni. Mi, osim što smo mala zemlja, imamo mnoštvo ‘velikih Hrvata’, prodanih duša, koji bi za profit bili u stanju djelovati, a vjerojatno i djeluju, protiv postojećih zakona. Drugim riječima, ne možete biti sigurni kakvu hranu kupujete«, napominje Jošt.

Kako navodi, genetski modificirana Roundup Ready (RR) soja je jeftinija od naše domaće, izvrsne soje, koja vjerojatno odlazi u izvoz za EU, a mi kupujemo jeftiniju, RR-soju. Ta se soja ne koristi za ljudsku prehranu, već se od nje prave stočne smjese.

– U knjizi »GMO (iz)um bez (raz)uma« opisao sam slučaj danskog uzgajivača svinja, koji je imao velikih zdravstvenih problema sa svinjama – neplodnost, manja legla, tjelesne anomalije kod prasadi i ostalo. Kad je ukinuo RR-soju u hranidbi,  svega je toga nestalo. Danas farmeri nažalost još ne povezuju uzgojne probleme s RR-sojom«, kaže Jošt. Na pitanje  smatra li da je EU sve slabija u opiranju Monsantu i njegovim lobistima, odgovara kako u svijetu globalizacije veći proždire manjega.

Glad u svijetu nije uzrokovana nedostatkom hrane koju je zato, kako tvrde zagovornici GMO-a, potrebno modificirati radi povećanja proizvodnje, već zato što dio svijeta hranu baca, a do gladnih istovremeno hrana ne dolazi, kaže agronom. Broj stanovništva, pojašnjava, stalno raste, što će u bliskoj budućnosti biti velik problem op stanka ljudske vrste.

– Međutim, GMO usjevi to neće riješiti. Rezultati više od osam tisuća pokusa provedenih u svijetu upozoravaju da RR-soja rodi 7-40 posto manje od onoga što se tvrdilo, a ni Bt-kukuruz nije rodniji. Dakle, spas od gladi treba tražiti drugim putem. Činjenica je da bogati imaju izobilje hrane koja se baca, a siromašni umiru od gladi. No uzmite samo primjer Indije, koja je danas zahvaljujući konvencionalnoj tehnologiji izvoznik pšenice. Istovremeno u toj Indiji djeca umiru od pothranjenosti. Očito je tu problem u državnoj organizaciji društva i pomamom za profitom bogatih«, zaključuje Jošt.