“Trebam vodu”, jada se farmer Lars Jonsson, očajnički gledajući isušeno polje u istočnoj Danskoj gdje jedini hlad pružaju vjetroturbine.

Diljem sjeverne hemisfere početak ljeta obilježen je ekstremnim vremenskim uvjetima, od megapožara u Kanadi do suše u Španjolskoj.

Čak je i sjeverna Europa, poznata po blagoj klimi, iskusila atipično suho proljeće i rano ljeto, a stručnjaci upozoravaju na visok rizik od šumskih požara poput onih koji su poharali središnju Švedsku 2018.

“Jako sam zabrinut zbog vremena jer je sada vrlo, vrlo suho”, kaže Jonsson.

“Previše puta dnevno provjeravam vremensku prognozu na svom telefonu u nadi da će možda biti malo kiše sljedeći tjedan”, kaže držeći pametni telefon u ruci.

Ovog je proljeća bilo malo kiše, a od 23. svibnja uopće nije padalo. Sada su njegovi usjevi žitarica 25 posto niži od normale.

Prema podacima europske službe Copernicus do kraja svibnja 90 posto Danske pogođeno je sušom.

“Pogledajte, korijenje je gotovo osušeno”, kaže 62-godišnji Jonsson dok vadi biljku.

On ima farmu svinja i žitarica sjeverno od Kopenhagena od 1989.

Dio svog usjeva ječma prodaje danskoj pivovari Carlsberg.

Njegova će proizvodnja ječma zbog suše biti 30 posto manja nego lani, rekao je. A njegovi gubici ovisit će o jesenskim cijenama žitarica.

“Nadam se da će cijena malo porasti. Ali ako cijena ostane ista, neće biti dobro.”

Jonsson će možda morati otpustiti jednog od svoja dva zaposlenika, kao 2018.

Kaže da je njegova regija do sada uglavnom bila pošteđena posljedica klimatskih promjena.

Skandinavski suncokreti?

Više temperature najopipljiviji su učinak.

“Puno je toplije… Moram pogledati što ću saditi na svojim poljima u budućnosti”, kaže Jonsson, koji također uzgaja raž i pšenicu u regiji u kojoj je navodnjavanje žitarica zabranjeno.

Možda će morati početi uzgajati usjeve koji se obično povezuju s južnijim regijama.

“Možda nešto od onoga što imate u Francuskoj, poput suncokreta ili soje. Možda to mogu uzgojiti u Danskoj.”

“Dansku ne smatramo isušenom”, kaže Jens Hesselbjerg, klimatolog sa Sveučilišta u Kopenhagenu.

“Suša nije smatrana jednim od ishoda klimatskih promjena, u Danskoj smo se dosta usredotočili na ekstremne oborine.”

Iako su stručnjaci redovito spominjali sušu kao moguću posljedicu klimatskih promjena, “nisu mislili da će se to dogoditi kod nas”.

No, razdoblja bez kiše postala su duža i češća u skandinavskoj zemlji s 5,9 milijuna stanovnika.

Vlasti sada pozivaju ljude da ograniče korištenje vode i zabranile su otvorenu vatru u prirodi.

Zabrinutost raste i sjeverno od Danske.

Prema Copernicusu 51 posto Finske pogođeno je sušom, te 48 posto Švedske gdje su još uvijek svježa sjećanja na požare 2018. koji su uništili oko 25.000 hektara šuma.

Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je u četvrtak da su vlasti “na oprezu” i da su sada bolje opremljene za borbu protiv požara i za pomoć poljoprivrednicima.

Prema klimatologu Gustavu Strandbergu, Švedska doživljava najsušniji početak lipnja u “najmanje 20 godina”.

U Finskoj su se temperature ovaj tjedan kretale oko 30 stupnjeva Celzija u Helsinkiju, daleko iznad normale, s “prilično visokim” rizikom od šumskih požara u jugozapadnim područjima.

“Za sušu u rano ljeto, ova je prilično jaka”, rekao je meteorolog Tuomo Bergman za AFP.

Norveška se također suočava s neobičnim sušnim razdobljem, unatoč činjenici da su klimatske promjene dovele do 20 posto ukupnog povećanja oborina od 1900. godine, prema norveškoj agenciji za okoliš.

“Kiša pada više, ali je koncentriranija, a ne raspoređena kroz vrijeme kako bi nam trebalo”, rekao je meteorolog Hakon Mjelstad za AFP.

“Puno je jedan tjedan, a onda mjesec dana – ništa.”

Upozorenja za šumske požare podignuta su na najvišu razinu u velikim dijelovima južne i jugoistočne Norveške, a zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom osim roštilja u dvorištu.

“Suha ljeta poput ovog koje očekujemo … bila su rijetka”, rekao je Mjelstad.

“Ali bit će sve češća. Jednostavno zato što je sve toplije” na Zemlji.