Mnogi misle da Hrvatska, uz Zagreb ima i drugi glavni grad kada je u pitanju šira državna integracija. Pa tako nakon Beča, Budimpešte i Beograda to je opet grad na B – Bruxelles, kada je u pitanju donošenje zakona koji se primjenjuju u Hrvatskoj. Međutim, sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu koji je zakonski obavezan održati najmanje dvanaest plenarnih zasjedanja godišnje, od kojih svako traje obično četiri dana. Glavna zbivanja u Strasbourgu odvijaju se u pet zgrada Parlamenta, koje su nazvane po uglednim europskim političarima, a nalaze se u tzv. »Europskoj četvrti«, koju dijeli s drugim europskim organizacijama poput Vijeća Europe i Europskog suda za ljudska prava. Imali smo priliku posjetiti to zdanje koje je svečano otvoreno u prosincu 1999. godine, a izgradnja je koštala tadašnjih 470 milijuna eura. U zgradi se nalazi glavna dvorana za plenarne sjednice, najveća od svih parlamentarnih dvorana u Europi s 750 mjesta i mogućnošću proširenja na 785 za članove Europskog parlamenta i 680 mjesta za posjetitelje. Ima 18 prostorija za sastanke i 1.133 ureda za članove Parlamenta te prateće osoblje. Zgradu od 220.000 metara kvadratnih dizajnirao je tim pariških arhitekata, koje su nadahnuli rimski amfiteatri. Kada su u svibnju 1995. započeli radovi na zgradi, to je bilo jedno od najvećih gradilišta tog desetljeća u Europi.

Burna povijest

Mnogi se pitaju zašto je za »glavni grad« EU-a izabran baš Strasbourg. To je grad na obali Rajne koji je od 1870. do 1945. četiri puta promijenio državu, malo Francusku, malo Njemačku. Upravo zbog toga, danas je postao simbol francusko-njemačkog pomirenja. A povijest je bila burna, jer je nakon francuskog poraza 1870. godine, Njemačka planirala Strasbourg učiniti glavnim gradom Reichslanda Alsace-Lorraine. Nijemci su sagradili urbanu »njemačku četvrt« sa svim simbolima velegrada. S druge strane Francuzi, više usmjereni na uživanje u gastronomiji i modi, stvorili su simbol Strasbourga, »Malu Francusku«, četvrt mlinara, kožara i ribara. Kuće s uređenim fasadama i na njima vidljivim drvenim gredama, male uske ulice i šetališta uz obalu daju mu romantičnu, francusku – intimnu atmosferu. Kao opomena na krvavu povijest u gradu se nalazi ratni spomenik kipara Driviera iz 1936. godine, koji prikazuje majku sa svoja dva sina, jednog koji je poginuo za Francusku, a drugi za Njemačku.

Danas u Strasbourgu vlada mir, no na ulicama se može vidjeti vojne patrole koje kruže ulicama s dugačkim cijevima. Po šestorica, dvojica po dvojica jedan iza drugog u maskirnoj odjeći, kao da žele reći – mi čuvamo mir. Prekoputa, na drugoj obali Rajne nalazi se njemački Kehl, a od 2004. godine pješački most Jardin des Deux Rives, koji ih povezuje simbolizira pomirenje, ali i mir u Europi. Strasbourg je uz New York i Ženevu, jedan od samo tri grada u svijetu koji ugošćuju međunarodne institucije, a da nije nacionalna prijestolnica.

Iznimna kultura

Strasbourg, koji ima oko 300.000 stanovnika, jedini je grad u svijetu čiji je centar UNESCO proglasio svjetskom baštinom 1988. godine. Iako sedmi grad po broju stanovnika u Francuskoj, koji ima zračnu luku sličniju onoj na Krku, nego nekog velegrada, po mnogočemu je prvi u svijetu. Gastronomija je jedan od simbola grada pa tako u bolnici u Strasbourgu postoji vinski podrum koji pomaže u financiranju bolničke medicinske opreme i čuva najstarije bijelo vino u bačvi na svijetu – iz 15. stoljeća. Svjetski poznata foie gras – pašteta od guščje jetre prvi je put pripravljena u Strasbourgu oko 1780. godine, a tamošnji restoran Au Crocodile svojedobno proglašen »najboljim restoranom na svijetu«. Međutim, glavno jelo, ako se gleda po brojnim terasama restoranima je vrsta slane pite, varijanta »francuske pizze« – tarte i quiche. Grad živi na ulici pa je tako i Božićni sajam nastao 1570. u Strasbourgu te se smatra jednim od najstarijih u Europi.

Strasbourg je u prvom redu grad iznimne kulture, pa je tako 1792. Rouget de Lisle skladao nacionalnu himnu – Marseljezu, a i danas u gradu djeluje najstariji profesionalni glazbeni ansambl u Francuskoj. Sveučilišni je grad već gotovo pet stoljeća, pa ima bogate znanstvene zbirke knjiga. Nacionalna sveučilišna knjižnica u Strasbourgu jedina je nacionalna knjižnica izvan Pariza koja sadrži više od tri milijuna dokumenata, neprocjenjive spise iz egiptologije i originale orijentalnih rukopisa, a stoljećima je bio izvor inspiracije za velike pisce, poput Voltaira, Rousseaua, Stendhala, Musseta, Dumasa, Balzaca, Gautiera, Daudeta, Saint-Exupérya i Hemingwaya. Ovaj grad koji je bio raskrižje francuske i germanske kulture, koji su podjednako obožavali i Goethe i Victor Hugo, danas je grad u kojem se može čuti sve jezike svijeta. U Strasbourgu se tako, u tom najvećem transnacionalnom parlamentu na svijetu, može čuti i hrvatski jezik (kanal 24), na kojem su i materijali za sjednice.

Gutenberg i najstarije novine na svijetu

Dok je živio u Strasbourgu između 1434. i 1444., Gutenberg je razvio izum koji će revolucionirati tisak i omogućiti široku distribuciju knjiga – pokretni tiskarski stroj. Iako je prva tiskana Biblija, rezultat njegove inovacije, objavljena u Mainzu, nakon nje Strasbourg je ipak postao glavno tiskarsko središte u petnaestom i šesnaestom stoljeću. Drugi tiskar na svijetu, Jean Mentelin, bio je iz Strasbourga. Njegovim zalaganjem Strasbourg je u petnaestom stoljeću bio drugi grad u Europi koji je imao tiskarsku radionicu. Strasbourg je imao čak 25 tiskarskih radionica i postao jedno od najvećih tiskarskih središta u Europi. U šesnaestom stoljeću njegove su tiskare proizvele gotovo 5.000 knjiga. Strasbourg je i kolijevka tiskanog novinarstva. Najstarije priznate novine u svijetu, Relation, u Strasbourgu je 1605. godine osnovao tiskar Johan Carolus. S ovim novinama rođen je strasburški, ali i svjetski tisak.

Katedrala do 19. stoljeća najviša na svijetu

Turistima je glavna atrakcija katedrala u Strasbourgu, koja je simbol grada, a izgrađena je od ružičastog pješčenjaka s planina Vosges. Za njezinu izgradnju bilo je potrebno gotovo tri stoljeća. Toranj današnje građevine, u gotičkom stilu, dovršen je 1439. godine. Sve do 19. stoljeća katedrala je bila najviša građevina u cijelom kršćanskom svijetu.