Sjedinjene američke države su se krajem 2022. godine ozbiljno pripremale za potencijalni nuklearni napad Rusije na Ukrajinu, što bi predstavljalo prvo korištenje nuklearnog oružja u svijetu otkako su upravo Amerikanci bacili atomske bombe na Nagasaki i Hirošimu. Potvrdila su to za CNN dvojica dužnosnika administracije Joea Bidena, navodeći da je postojala velika zabrinutost da će Rusi upotrijebiti taktičko nuklearno oružje na bojnom polju.

O ovom je u svojoj novoj knjizi “Povratak velikih sila”, koja će izaći 12. ožujka, pisao CNN-ov novinar Jim Sciutto, navodeći u njoj ekskluzivne detalje o zabrinutosti Washingtona i pripremi za nuklearnu eskalaciju. Otkriva kako je Bidenova administracija došla do ove pretpostavkena temelju čitavog niza analiza i obavještajnih podataka.

Nezamisliv scenarij

“Strah nije bio samo hipotetski. Temeljio se na informacijama do kojih smo došli. Morali smo planirati tako da budemo u najboljoj mogućoj poziciji u slučaju da se ovaj više nezamislivi događaj stvarno dogodi”, rekao je Bidenov dužnosnik novinaru.

Od kasnog ljeta do jeseni 2022., Vijeće za nacionalnu sigurnost sazvalo je niz sastanaka kako bi postavilo planove za nepredviđene situacije “u slučaju bilo vrlo jasne naznake da će doći do korištenja nuklearnog oružja u Ukrajini”.

“Nitko od nas koji radimo ove poslove nije očekivao da ćemo potrošiti puno vremena pripremajući se za scenarij za koji se još prije samo nekoliko godina vjerovalo da je iz prošlog vremena”, dodao je ovaj dužnosnik.

Teška situacija u Hersonu

Kraj ljeta 2022. bio je prilično težak za ruske snage u Ukrajini. Ukrajinske snage napredovale su prema okupiranom Hersonu na jugu zemlje, za kojeg je postojala realna mogućnost da će protuofenzivom biti vraćen. Ključna činjenica bila je mogućnost da velike ruske jedinice završe opkoljene na tom području.

Bidenova administracija bila je stava kako bi to mogao biti “potencijalni okidač” za upotrebu nuklearnog oružja.

“Ako bi značajan broj ruskih snaga bio pregažen, to bi moglo biti shvaćeno kao izravna prijetnja ruskom teritoriju i državi. Bilo je više znakova da bi se ruske linije mogle urušiti, a ranjivo bi onda bilo više desetaka vojnika”, tumači dužnosnik Washingtona.

Rusija je gubila pozicije unutar okupiranog teritorija Ukrajine, ali američki dužnosnici bili su zabrinuti da ruski predsjednik Vladimir Putin to vidi drugačije. On je, naime, već Herson proglasio dijelom Rusije, a pa bi tamošnji razorni gubitak mogao shvatiti kao izravnu prijetnju sebi i ruskoj državi. U takvoj procjeni, Rusija bi mogla na taktički nuklearni napad gledati kao na sredstvo odvraćanja od daljnjih gubitaka teritorija koji drži u Ukrajini, odnosno potencijalnog napada na samu Rusiju.

Prljava bomba

Istodobno je ruski propagandni ratni stroj “vrtio” lažnu priču kako Ukrajinci imaju takozvanu “prljavu bombu”, za koju su se američki dužnosnici bojali da bi mogla biti pokriće za ruski nuklearni napad. U listopadu 2022., ruski ministar obrane Sergej Šojgu, uputio je niz telefonskih poziva dužnosnicima obrane u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Turskoj, rekavši im da je Kremlj “zabrinut zbog mogućih provokacija Kijeva koje uključuju korištenje prljave bombe”.

Ruski veleposlanik u UN-u dostavio je izravno Ujedinjenim narodima pismo s pojedinostima o istoj navodnoj prijetnji.

Washington je odbacio rusko upozorenje, ali se bojao motivacije koja stoji iza svega.

“Vidjeli smo da priče o prljavoj bombi nisu utemeljene u stvarnosti, ali je brinulo da Rusi to ne iskoriste kao izgovor da učine nešto ludo. Ili kao pokriće za nešto što sami žele napraviti. Tako da je to bilo prilično alarmantno”, dodao je sugovornik CNN-a.

Presretnuta komunikacija

Istovremeno je više zapadnih obavještajaca otkrilo kako ruski dužnosnici u svojoj komunikaciji sve češće spominju nuklearni udar. No, srećom, ni u jednom trenutku SAD nisu presreli obavještajne podatke koji bi zaista potvrdili da Rusi mobiliziraju nuklearne snage za izvođenje napada.

“Stavili smo visoki prioritet na praćenje i imali smo mogućnosti pratiti kretanja njihovih nuklearnih snaga. Nismo vidjeli naznake ni korake u tom smjeru”, dodao je dužnosnik, navodeći da je premještanje taktičkog nuklearnog oružja ipak teže primijetiti, te SAD nisu bile sto posto uvjerene da bi to primijetile. Ono se, naime, može ispaliti i iz konvencionalnih sustava koje su Rusi već ranije dopremili u Ukrajinu.

Poduzeta je hitna akcija. Državni tajnik Antony Blinken izravno je na komunikaciji imao Sergeja Lavrova, a predsjednik Združenog stožera general Mark Milley nazvao je svog ruskog kolegu, generala Valerija Gerasimova, načelnika Glavnog stožera ruskih oružanih snaga. Biden je, pak, poslao šefa CIA-e Billa Burnsa da razgovara sa Sergeyem Naryshkinom, šefom ruske vanjske obavještajne službe, kako bi mu prenio zabrinutost SAD-a zbog mogućeg nuklearnog napada i procijenio stvarne ruske namjere.

Pomoć Kine i Indije

Alarmirani su i drugi američki saveznici, a zatražena je i pomoć Kine i Indije, kako bi se obeshrabrilo Moskvu od takvog napada. Američki dužnosnici navode kako su izjave kineskog čelnika Xi Jinpinga i indijskog premijera Narendre Modija pomogle u sprječavanju eskalacije krize.

“Mislim da vjerujemo da je pokazivanje zabrinutosti međunarodne zajednice oko ovoga, posebice zabrinutosti ključnih zemalja za Rusiju i globalni jug, također bio koristan, uvjerljiv čimbenik i pokazalo im kolika bi mogla biti cijena svega ovoga”, prvi viši rekao je dužnosnik uprave.

Kolika je opasnost od ruskog nuklearnog udara u Ukrajini danas, više od godinu dana kasnije?

“Manje smo zabrinuti nego što smo bili tada, ali primisli uvijek postoje. Nastavljamo usavršavati planove i nije potpuno nerealno da bi se u mjesecima koji dolaze mogli opet suočiti sa sličnim rizikom”, rekao je sugovornik CNN-a.