Ruski veleposlanik u Washingtonu Anatolij Antonov dao je veliki intervju Newsweeku, u kojem je detaljno obrazložio razloge Moskve za pokretanjem onog što nazivaju “specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini”. Iznio je i zahtjeve koji bi mogli okončati sukob ove dvije najveće europske zemlje.

“Specijalna operacija u Ukrajini rezultat je nespremnosti kijevskog režima da zaustavi genocid nad Rusima, a tu je i očita želja NATO-a da iskoristi teritorij Ukrajine za stvaranje novog uporišta u borbi protiv Rusije”, započeo je Antonov, rekavši da događaji od 24. veljače do danas imaju korijene od takozvanog Euromajdana prije osam godina, kad je srušena vlada bliska Moskvi i postavljena prozapadnjačka administracija koja je tražila bliže veze s NATO-om i EU-om.

Ovu revoluciju Antonov naziva “krvavim državnim udarom, pokrenutim od strane zapada, koji je na vlast u Kijevu doveo ultranacionaliste”. Uslijedila je neprijateljska politika prema Rusima – od uklanjanja ruskog kao nacionalnog jezika, do rehabilitacije povijesnih figura poput Stepana Bandere, koji je surađivao s nacističkom Njemačkom. Ustvrdio je kako je nacionalističko ludilo Kijeva rezultiralo smrću dogovora iz Minska, jer je Ukrajina, uz pomoć inozemstva, odabrala put brze militarizacije.

‘Nismo imali izbora’

“Ukrajina je preplavljena zapadnim oružjem dok je predsjednik Volodimir Zelenskij objavio planove Kijeva da nabavi nuklearno oružje, koje ne bi ugrozilo samo susjedne zemlje, već i cijeli svijet”, nastavlja Antonov, iako su ukrajinski dužnosnici u više navrata poricali bilo kakve planove za razvoj nuklearnog oružja, a to je potvrdila i atomska agencija UN-a.

Navodi da Rusija nije imala drugog izbora nego priznati neovisnost Donjecke i Luganske Narodne republike.

“Cilj Vladimira Putina je demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu kako bi se smanjile vojne prijetnje zapadnih država, koje iskorištavaju bratski ukrajinski narod u borbi protiv Rusa. Operacijom se želi stati na kraj genocidu kojeg je počinio kijevski režim i osigurati neutralni i nenuklearni status Ukrajine”, dodao je.

Okupacija nije cilj

Antonov ističe kako okupacija Ukrajine nije cilj specijalne operacije, već se želi postići okončanje neprijateljstava prema Rusiji, započetih još 2014., kao i privođenje pravdi odgovornih za krvave zločine prema civilima.

I on negira optužbe da je Rusija odgovorna za napade na civile, poput onog u Buči.

“Ruska Federacija poduzima sve potrebne mjere za očuvanje života i sigurnosti civila. Činimo sve kako bismo održali normalno funkcioniranje kritičnih infrastrukturnih objekata, kako bismo osigurali zakon i red te sigurnost ljudi. Udari se vrše samo na vojne ciljeve i to isključivo visoko preciznim oružjem”, ustvrdio je.

Komentirao je i namjeru Bidenove administracije i europskih saveznika da pošalju Ukrajini još vojne pomoći, rekavši da to samo pogoršava situaciju i potencijalno može dovesti do izravnog sukoba SAD-a i Rusije.

“Zapadne države izravno su uključene u trenutne događaje jer nastavljaju pumpati Ukrajinu oružjem i streljivom, potičući na taj način daljnje krvoproliće. Upozoravamo da su takvi postupci opasni i provokativni jer su usmjereni protiv naše države. Oni mogu povesti SAD i Rusku Federaciju na put izravnog vojnog sukoba. Svaka opskrba oružjem i vojnom opremom sa Zapada, koju obavljaju transportni konvoji preko teritorija Ukrajine, legitiman je vojni cilj za naše Oružane snage”, tumači Antonov.

Pregovori s Kijevom

Ponavlja i ruske optužbe da je Pentagon sudjelovao u nezakonitim biološkim istraživačkim akrivnostima na području Ukrajine.

“Zajedno se trebamo riješiti nacionalista koji su preuzeli vlast u Kijevu što je prije moguće, okrenuti ovu tragičnu stranicu i krenuti naprijed u izgradnji međusobnog poštovanja i ravnopravnih odnosa”, napominje ruski veleposlanik u Washingtonu.

Za kraj je ponovio što Moskva traži od pregovora s Kijevom.

“Naš principijelni stav u pogledu rješavanja sukoba je jasno definiran, uključujući zahtjev za sigurnosnim interesima Rusije, te demilitarizacijom i denacifikacijom Ukrajine, uz njen neutralni i nenuklearni status. Tu su i priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom i neovisnosti Donjecke i Luganske Narodne Republike“” zaključuje Antonov, piše Newsweek.