Dvije zemlje, članice EU-a i NATO-a, djelomično su postale dio tog prostora u ožujku kada su im ukinute kontrole u zračnim i morskim lukama.


Povjerenica za unutarnja pitanja Johannson je u Europskom parlamentu u Strasbourgu potvrdila nedavnu najavu mađarskog predsjedništva da će Rumunjskoj i Bugarskoj od 1. siječnja 2025. vjerojatno biti ukinute i kopnene kontrole.




„Uvjerena sam da će Rumunjska i Bugarska od početka iduće godine imati sve pogodnosti šengenskog prostora”, rekla je Johansson.


Švedska političarka naglasila je da je to veliko postignuće jer pitanje proširenja šengenskog prostora pet godina nije bilo na agendi, a Hrvatska, Bugarska i Rumunjska bile su „zapele u čekaonici” iako su bile spremne za pridruživanje. Hrvatska je punopravna članica postala 1. siječnja 2023. godine.


Johansson očekuje da će ministri odobriti punopravni ulazak dviju zemalja u šengenski prostor na Vijeću EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove u prosincu u Budimpešti. Naglasila je da su to zaslužile i zbog konkretnih mjera uvedenih na vanjskim granicama EU-a, čime je broj ilegalnih migranata pao za 80 posto.


Rumunjska i Bugarska nalaze se na važnim rutama za ilegalnu trgovinu oružjem, drogom i ljudima, no Europska komisija ranije je rekla da je nakon detaljne istrage utvrdila da ispunjavaju sve uvjete za članstvo u prostoru slobodnog putovanja. Ranije su se najviše tome protivile Nizozemska i Austrija.


Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak u raspravi je rekla kako je puno pristupanje Rumunjske i Bugarske „pitanje pravednosti” te „od strateške važnosti za EU”.


Naglasila je da je njihov put bio „dug i pun izazova, pa i onih političkih” te da su tehničke uvjete ispunile još 2011. godine.


„Kao Hrvatica dobro razumijem što će to značiti za vaše građane”, rekla je zastupnica pučana.