Donald Trump želi do 20. travnja postići primirje i ukidanje ratnog stanja u Ukrajini, a već do srpnja u toj bi se ratom pogođenoj zemlji trebali održati izbori.

DW se poziva na pisanje The Economista po kojem se Volodimir Zelenski koji je prvi put izabran na petogodišnji mandat na ljeto 2019. godine, planira kandidirati i za drugi mandat.

“U Ukrajini trenutno nisu u toku pripreme za izbore. Sve stranke i zastupnički klubovi u parlamentu bili su suglasni da bi se izbori trebali održati šest mjeseci nakon ukidanja ratnog stanja”, izjavio je 31. ožujka predsjednik zastupničkog kluba vladajuće stranke “Sluga naroda” David Arahamija na ukrajinskom kanalu “Suspilne”.

Sigurnosni rizik

Krajem veljače, ukrajinski parlament usvojio je deklaraciju “O podršci demokraciji pod uvjetima ruske agresije”. U toj deklaraciji podržava se Zelenski i odbacuju optužbe ruskog predsjednika Vladimira Putina da Zelenski više nije legitimni šef države. U deklaraciji se potvrđuje da će predsjednički izbori biti održani “čim bude osiguran sveobuhvatan, pravedan i održiv mir”.

I Sjedinjene Američke Države i Rusija su više puta zahtijevale da se u Ukrajini održe novi izbori. Američki predsjednik Donald Trump nazvao je Zelenskog u veljači čak “diktatorom koji nije izabran”. Međutim, u Ukrajini su po Ustavu izbori zabranjeni tijekom ratnog stanja.

Mnogi Ukrajinci navikli su na svakodnevno granatiranje, ali ipak bi velike predizborne manifestacije, rasprave ili susreti kandidata i birača u sadašnjim uvjetima bili izuzetno rizični. Stoga Kijev u svim razgovorima zahtijeva sigurnosna jamstva. Tako bi primirje trebalo važiti ne samo na frontu, nego bi trebalo osigurati da biračka mjesta ne postanu mete zračnih ili terorističkih napada.

Središnje izborno povjerenstvo Ukrajine blokiralo je prvog dana ruske agresije pristup biračkim spiskovima, kako bi zaštitila podatke građana. U tom trenutku bilo je registrirano oko 34,7 milijuna birača. Pitanje je koliko su birački popisi sada pouzdani, obzirom je više od 3,6 milijuna Ukrajinaca raseljeno unutar zemlje, a još ih je preko šest milijuna u inozemstvu.

Glasanje putem aplikacije

Prema pisanju DW-a, postoji mogućnost da se glasa putem aplikacije “Dija”, koju koristi više od 21 milijuna Ukrajinaca u zemlji i inozemstvu u putem koje je u veljači izabran ukrajinski predstavnik za ovogodišnju Pjesmu Eurovizije.

“Ali tada je sustav pao, zbog čega se aplikacija još ne može smatrati pouzdanom”, kritizira zastupnica Alina Zahoruiko iz vladajuće stranke “Sluga naroda”.

“Rusija ne može utjecati na izbore samo fizički ili hakerskim napadima, nego i manipulacijom informacija preko medija i društvenih mreža”, naglašava Olha Ajvasovska. S njom se slaže predsjednik Odbora za slobodu mišljenja u ukrajinskom parlamentu, Jaroslav Jurčišin iz zastupničkog kluba stranke “Holos” (Glas). Ipak, ukrajinski mediji i država razvili su metode za borbu protiv ruske dezinformacije tijekom posljednje tri ratne godine.

Jurčišin dalje ističe da će sudionici mirovnih pregovora vjerojatno odrediti datum izbora. Također, Ukrajina mora koordinirati izbore sa svojim partnerima, jer jednostavno nedostaju sredstva za njihovo sprovođenje.

“Mnogi aspekti budućeg primirja, a time i izbora, danas se ne mogu predvidjeti. Međutim, postoje očiti izazovi, i parlament bi već sada trebao reformirati izborni zakon kako bi na njih odgovorio”, smatra zastupnik, piše Deutsche Welle.