Čelnik Armenije u srijedu je objavio svoju namjeru da se povuče iz sigurnosnog saveza nekoliko bivših sovjetskih država kojim dominira Rusija dok rastu napetosti između dva bivša saveznika.

Premijer Nikol Pashinjan, prenosi AP, rekao je da će njegova vlada kasnije odlučiti kada će napustiti Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), skupinu koja uključuje Rusiju i bivše sovjetske srednjoazijske države Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.

Usred sve većeg raskola s Rusijom, Armenija je ranije zamrznula svoje sudjelovanje u savezu, otkazala sudjelovanje u zajedničkim vojnim vježbama, a nije se pojavljivala ni na samitima CSTO-a.

Pashinjan je u srijedu prvi put rekao da će Armenija u potpunosti napustiti CSTO tijekom aktualnog sata u parlamentu, rekavši da će vlada kasnije odlučiti kada će napraviti posljednji korak. Njegov potez zasad nisu komentirale ruske vlasti.

Veze sve zategnutije

Veze Armenije s Rusijom, njezinim dugogodišnjim sponzorom i saveznikom, postale su sve zategnutije nakon što je Azerbajdžan u rujnu poveo munjevitu vojnu kampanju kako bi zauzeo regiju Karabah, okončavši tamo tri desetljeća separatističke vladavine etničkih Armenaca.

Armenske vlasti optužile su ruske mirovne snage koje su raspoređene u Nagorno-Karabahu nakon prethodne runde neprijateljstava 2020. da nisu uspjele zaustaviti napad Azerbajdžana.

Moskva, koja ima vojnu bazu u Armeniji, odbacila je optužbe, tvrdeći da njezine trupe nisu imale mandat za intervenciju.

Kremlj je, pak, bio ljut zbog Pashinjanovih nastojanja da produbi veze Armenije sa Zapadom i udalji svoju zemlju od saveza kojima dominira Moskva.

Ovo ih je posebno uznemirilo

Rusiju je posebno uznemirila odluka Armenije da se pridruži Međunarodnom kaznenom sudu, koji je prošle godine optužio Putina za ratne zločine koje su ruske snage počinile u invaziji Ukrajine.

Moskva, zauzeta ratom u Ukrajini koji traje već treću godinu, javno je izrazila zabrinutost zbog pomicanja Armenije prema zapadu, ali je nastojala umanjiti razlike.

Pashinjanov potez dolazi dok se suočava s valom velikih prosvjeda koji zahtijevaju da odstupi zbog odluke njegove vlade da preda četiri pogranična sela Azerbajdžanu u sklopu nastojanja da pregovara o mirovnom sporazumu s njegovim dugogodišnjim protivnikom.