Više od 200 vojnika poginulo je u pograničnim sukobima između Armenije i Azerbajdžana ovaj tjedan, objavile su obje zemlje u petak.

Armenija i Azerbajdžan međusobno se optužuju za sukobe oko sporne regije Nagorno-Karabah, najsmrtonosnije od šestotjednog rata 2020. kada su poginule na tisuće ljudi.

Situacija i dalje napeta

Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je da je poginulo 135 armenskih vojnika, izvijestio je Interfax sa sjednice armenskog parlamenta. Ranije ovaj tjedan objavljeno je bilo da je poginulo 105 vojnika.

Azerbajdžan je objavio da je poginulo 77 vojnika, prema 71 po podacima od četvrtka.

Obje zemlje rekle su da će te brojke biti i veće.

Armenija je rekla da su azerbajdžanske snage ovaj tjedan napale i zauzele naselja na području Armenije, izvan Nagorno-Karabaha.

Azerbajdžan tvrdi da odgovara na “provokacije” armenske strane.

Prekid vatre, dogovoren uz posredovanje Moskve, prekinuo je borbe u srijedu kasno navečer, ali je situacija na granici i dalje napeta, rekao je Pašinjan u petak.

Rusija, koja je vojni saveznik Armenije, ali želi i biti u prijateljskim odnosima s Azerbajdžanom, rekla je da će vršiti pritisak na obje zemlje da povuku svoje snage na položaje na kojima su bile prije izbijanja sukoba ovaj tjedan.

Kirgistan i Tadžikistan dogovorili prekid vatre

Kirgistanski predsjednik Sadir Žaparov i njegov tadžikistanski kolega Emomali Rahmon dogovorili su u petak na sastanku u Uzbekistanu prekid vatre nakon smrtonosnog sukoba na granici između tih dviju srednjoazijskih država, proisteklih iz republika nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Kirgistan i Tadžikistan u petak se međusobno optužuju za upotrebu teškog naoružanja poput tenkova i minobacača u sukobu na granici u kojem je dosad živote izgubilo najmanje troje ljudi, a ozlijeđeno ih je 27.

Prekid vatre trebao bi stupiti na snagu u 16 sati po mjesnom vremenu, rekla je pogranična straža Kirgistana.

Obje države imaju ruske vojne baze i održavaju bliske odnose s Moskvom koja je ranije u petak pozvala obje strane na prekid neprijateljstva.

Kirgistanska granična straža tvrdi da su snage Tadžikistana opet pucale na nekoliko njezinih položaja na spornoj planinskoj granici, te da su pritom koristili tenkove, oklopne transportere i minobacače.

Česti sukobi na granici

Tadžikistan pak optužuje snage Kirgistana za granatiranje s teškim naoružanjem njegovih položaja i sedam sela s na istom području, poznatom zbog svoje komplicirane etničke geografije koja je prošle godine gotovo rezultirala otvorenim ratom.

Žaparov i Rahmon dogovorili su prekid vatre u Samarkandu gdje su sudjelovali na skupu Šangajske organizacije za suradnju u Uzbekistanu.

Sukobi na neprecizno određenoj granici između dviju sovjetskih republika su česti, no u pravilu se brzo i riješe.

Granična pitanja u središnjoj Aziji potječu u velikoj mjeri iz doba nekadašnjeg Sovjetskog Saveza kada je Moskva pokušavala podijeliti regiju između etničkih skupina koje su često imale naselja u područjima drugih naroda i narodnosti, piše agencija Reuters.

Dodaje da pojedini analitičari ocjenjuju kako su i Tadžikistan i Kirgistan pribjegli “populističkoj, nacionalističkoj retorici” koja teži zamjeni teritorija te da nijedna strane ne pokazuje želju za mirnim rješavanjem sporova.

Analitičari ocjenjuju da tek strani mirovni promatrači mogu spriječiti sukobe uspostavom demilitarizirane zone.