U njemačku proizvodnju naoružanja idućih će godina biti uloženo na stotine milijardi eura a s tim u vezi počelo je vrbovanje stručne radne snage iz drugih branši – prije svega iz posrnule automobilske industrije. Dok se u njemačkim vodećim tvrtkama auto-industrije, poput VW-a ukidaju radna mjesta, proizvođači tenkova i krstarećih projektila očajnički traže nove zaposlenike, piše Deutsche Welle ističući kako je riječ o velikim promjenama koje se događaju u njemačkoj industrijskom sektoru.

Aktualna studija konzultantske tvrtke EY i Dekabanke procjenjuje da će “europske članice NATO-a u narednim godinama godišnje ulagati 72 milijarde eura u naoružanje i time stvoriti odnosno osigurati 680.000 radnih mjesta u Europi”.

Slične rezultate donosi i istraživanje konzultantske tvrtke Kearney. No točan broj potrebne stručne radne snage ovisit će o razini izdataka za obranu. Ako europske države u budućnosti izdvoje dva posto svog BDP-a za obranu, kao što nalažu pravila NATO-a, do 2030. godine nedostajat će oko 160.000 stručnjaka.

– Uz umjereno povećanje (2,5 posto BDP-a) moglo bi biti oko 460.000 nepopunjenih radnih mjesta, a uz značajan porast (3 posto) čak do 760.000, navode autori studije Guido Hertel i Nils Kuhlwein. Posebno nedostaju stručnjaci za umjetnu inteligenciju i big data analizu.

Proizvođači oružja, radarske tehnologije ili prijenosnih sustava za borbena vozila ne traže samo nove zaposlenike, već i proizvodne lokacije za očekivani priljev narudžbi. Logično je posegnuti za sektorima koji su u krizi.

-Profitiramo od problema automobilske industrije, kaže direktor Hensoldta Oliver Dörre u intervjuu za Reuters. Ova bavarska tvrtka proizvodi visokoučinkovite radare koji se, primjerice, koriste u Ukrajini za protuzračnu obranu. Jedan od Hensoldtovih sustava može otkriti čak i stealth bombardere poput američkog F-35, izrađene od materijala koji ih čine gotovo nevidljivima za radar (takozvanom “stealth” tehnologijom).

Hensoldt već pregovara s automobilskim dobavljačima Continentalom i Boschom o preuzimanju njihovih radnika, potvrđuje Dörre.

U istočnonjemačkom Görlitzu, na granici s Poljskom, koncern za proizvodnju naoružanja KNDS preuzima tvornicu proizvođača vlakova Alstom, koja je trebala biti zatvorena 2026. KNDS planira preuzeti polovicu od 700 radnika. U bivšoj tvornici vlakova proizvodit će se dijelovi i moduli za tenkove Leopard 2, Puma i Boxer, a proizvodnja bi trebala započeti 2025. godine.

Konkurentski Rheinmetall također se oslanja na radnike iz drugih sektora: bivši stručnjak za specijalne komponente u naftnoj industriji sada proizvodi cijevi za tenkove u Rheinmetallovoj tvornici u sjevernoj Njemačkoj, dok bivša kozmetičarka lakira tenkovske granate.

iStock

Lak prijelaz u vojnu industriju?

Prelazak iz civilne u vojnu industriju nije uvijek jednostavan, objašnjava Eva Brückner u intervjuu za DW.

– To je moguće samo za određene pozicije i stručne specijalizacije, kaže ova konzultantica specijalizirana za sigurnosnu i vojnu industriju.

– Radnik na proizvodnoj liniji u VW-u može pronaći posao u nekim tvrtkama za proizvodnju naoružanja. Također, razvojni inženjer može prijeći u vojnu industriju nakon određenog razdoblja prilagodbe. No to nije moguće kod svih zanimanja, poput specijalista za prodaju ili nabavu, upozorava Brückner.

Hans Christoph Atzpodien, glavni direktor Saveza sigurnosne i vojne industrije, ističe da je u mnogim tvrtkama za proizvodnju naoružanja obvezna sigurnosna provjera zaposlenika – što može potrajati. Trenutne procedure za odobravanje ovih dozvola nisu dovoljno brze kako bi omogućile brzu prilagodbu zaposlenika, kaže za DW.

U toj proceduri veliku ulogu igra tzv. lista država. Naime, njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova ima popis zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik. Na njemu su Afganistan, Kina, Vijetnam, Irak, Iran, Sirija, Rusija i bivše sovjetske republike. Već dulji boravak u jednoj od tih zemalja može biti prepreka za zapošljavanje u vojnoj industriji.

Zabrinuti američki stručnjaci stižu u Europu?

Europa neće moći brzo pronaći dovoljno stručne radne snage i menadžera za potrebe vojne industrije. No, tu bi pomoć mogla doći iz SAD-a, kaže Eva Brückner.

– Trump je najavio rezanje izdataka u istraživačkim institutima i sveučilištima, što otvara priliku za Europu. SAD je dosad s elitnim sveučilištima i velikim izdacima za istraživanja privlačio vrhunske stručnjake iz cijelog svijeta. Ako se ta sredstva smanje, Europa može reći: ‘Mi ćemo biti motor inovacija i privući talentirane ljude’, smatra Eva Brückner ističući da već dobiva upite iz SAD-a.

– Neki stručnjaci nisu dobili produženje zelene karte, dok drugi osjećaju da više nisu cijenjeni u SAD-u. Mnogi se pitaju žele li podržavati novi američki politički i geopolitički smjer. To je velika prilika za Europu i trebala bi je iskoristiti, ističe Brückner.

Nedostaje žena, IT-stručnjaka…

Prema njezinom mišljenju, vojna industrija mora pronaći nove načine za privlačenje radne snage. Ona, među ostalim, smatra da bi više žena na vodećim pozicijama u industriji kojom dominiraju bivši vojni časnici moglo donijeti pozitivne promjene.

A Nils Kuhlwein iz konzultantske tvrtke Kearney upozorava da digitalizacija mijenja profil traženih radnika. I objašnjava: “Stručnjaci za IT, umjetnu inteligenciju i big data analitiku su izuzetno traženi, ali ih nema dovoljno.”

Eva Brückner ističe da će tvrtke u budućnosti morati poduzeti još nešto kako bi privukle potrebne stručnjake: “Sigurna sam da će morati povećati ponuđene plaće kako bi bili konkurentni na tržištu rada.”