UMJESTO POMOĆI "REZOVI"

Prisilno raseljeno više od 117 milijuna ljudi, do kraja 2026. bit će još 6,7 milijuna, potvrđuju i analize AI-a

Hina

Reuters

Reuters

Obitelji napuštaju svoje domove, ne nose gotovo ništa, samo traže vodu, hranu i sklonište, SAD ukida donacije



Dansko vijeće za izbjeglice upozorilo je kako se očekuje da će do kraja iduće godine biti raseljeno još dodatnih 6,7 milijuna ljudi širom svijeta i to u trenutku kada na snagu stupaju rezovi pomoći najvećih donatora poput SAD-a.


Agencija UN-a za izbjeglice lani je naglasila da je prisilno raseljeno više od 117 milijuna ljudi diljem svijeta i upozoravajuću da bi taj broj mogao porasti.


– To su obitelji koje su bile prisiljene napustiti svoje domove, ne noseći gotovo ništa i tražeći vodu, hranu i sklonište, istaknula je u priopćenju Charlotte Slente, glavna tajnica Danskog vijeća za izbjeglice.




Dvadeset sedam zemalja čini gotovo trećinu svih globalnih raseljavanja. Projekcija se temelji na modelu vođenom umjetnom inteligencijom koji predviđa trendove raseljavanja, analizirajući preko 100 pokazatelja uključujući faktore kao što su sigurnost, politika i ekonomija u tim zemljama.


Predviđa se da će gotovo trećina novih raseljavanja biti iz Sudana gdje već vlada najteža svjetska izbjeglička kriza nakon gotovo dvije godine rata.


Očekuje se da će još 1,4 milijuna ljudi biti prisilno raseljeno iz Mjanmara, stoji u izvješću.


Američki predsjednik Donald Trump reže milijarde dolara u inozemnim programima pomoći na globalnoj razini kao dio velike revizije potrošnje najvećega svjetskog donatora pomoći.


Dansko vijeće za izbjeglice jedna je od pogođenih skupina za pomoć i ima više od 20 raskinutih ugovora.


Rezovi Washingtona i nekih drugih ključnih donatora već utječu na izbjeglice.


Agencija UN-a za izbjeglice priopćila je da je nedostatak sredstava zatvorio programe za zaštitu djevojčica od dječjih brakova u Južnom Sudanu i sigurnu kuću za raseljene žene kojima prijeti smrt u Etiopiji.


– Milijuni se suočavaju s gladovanjem i raseljavanjem, a upravo kad nas najviše trebaju, bogate zemlje im smanjuju pomoć. To je izdaja najranjivijih, poručila je Slente.