Svih 27 čelnika država članica podržali su u četvrtak na samitu u Bruxellesu zaključke o jačanju europske obrane, dok je zaključke o Ukrajini podržalo njih 26, bez mađarskog premijera Viktora Orbana.

U tekstu o Ukrajini priložena je rečenica “čvrsto podržan od strane 26 država članica”. Ta rečenica pridodana je tekstu zaključaka, ali nije dio zaključaka, objasnili su iz Europskog vijeća.

Nakon usvajanja zaključaka, čelnici su nastavili raspravu o Ukrajini.

Čelnici država članica EU-a, koji su se u četvrtak okupili na izvanrednom samitu u Bruxellesu, slažu se oko prijedloga za jačanje europskih obrambenih sposobnosti, dok je oko pomoći Ukrajini nedostajala suglasnost Mađarske.

Čelnici 27 država članica okupili su se na samitu koji bi mogao biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.

Najprije su za vrijeme radnog ručka razgovarali s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem, koji ih je izvijestio o stanju na terenu i diplomatskim aktivnostima na uspostavi pravednog i trajnog mira te pozdravio inicijative da se ojačaju obrambene sposobnosti EU-a.

Nakon rasprave Zelenskij je napustio sjedište Europskog vijeća, a čelnici EU-a nastavili su razgovore o jačanju europske obrane.

Što sadrži Europski plan?

Čelnici na stolu imaju prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.

Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu.

Njemačka je u četvrtak ocijenila da to nije dovoljno i da je potrebno dodatno ublažiti proračunska pravila kada je riječ o izdvajanju za obranu.

Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.

Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Ta bi se sredstva koristila za financiranje paneuropskih projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

Tu je više pitanja na koja će trebati naći odgovor, a jedno od njih je od koga će se nabavljati potrebno oružje i oprema, isključivo od europskih proizvođača ili pak izvan EU-a.

Države EU-a koje su članice NATO-a pozvane na koordinaciju uoči samita Saveza

Čelnici država članica EU-a pozvali su sve države koje su ujedno i članice NATO-a da se koordiniraju prije samita Saveza koji će se održati u lipnju ove godine u Haagu.

“Europsko vijeće poziva države članice koje su također saveznice u NATO-u na koordinaciju uoči samita NATO-a u lipnju 2025. godine”, kaže se u zaključcima o europskoj obrani koju su šefovi država ili vlada EU-a usvojili na izvanrednom samitu u Bruxellesu.

U zaključcima se “naglašava važnost suradnje s partnerima izvan EU-a, koji slično misle”.

Nakon što je nova američka administracija predsjednika Donalda Trumpa napravila potpuni zaokret prema Ukrajini i transatlantskoj suradnji, članice EU-a zadnjih dana nastoje uspostaviti suradnju s donedavnom članicom Velikom Britanijom, zatim s Turskom, Kanadom i nizom drugih zemalja koje se ne slažu s Trumpovim pristupom.

U zaključcima se kaže da će države Europske unije ubrzati mobilizaciju potrebnih instrumenata i financiranje kako bi ojačale svoju sigurnost, obrambenu spremnost, smanjile stratešku ovisnost, riješile kritične nedostatke u sposobnostima. Cilj je ojačati europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu diljem Unije kako bi mogla bolje i u dovoljnim količinama opskrbljivati opremom, što bi trebalo pridonijeti jačanju europske industrijske i tehnološke konkurentnosti.

Navodi se da “ruski agresorski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za europsku i globalnu sigurnost u promjenjivom okruženju predstavljaju egzistencijalni izazov za Europsku uniju”.

Dodatni izvori financiranja za obranu

Europsko vijeće u svojim zaključcima naglašava potrebu za nastavkom znatnog povećanja rashoda za europsku sigurnost i obranu.

Pozdravlja se prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje dopuštenih ograničenja za proračunske deficite ako su ta sredstva namijenjena za obranu. Pritom se ističe da je potrebno osigurati “održivost duga”, što je ustupak zemljama članicama poput Nizozemske ili Austrije, koje inzistiraju na fiskalnoj disciplini.

Pozivaju Komisiju da predloži dodatne izvore financiranja za obranu na razini EU-a.

Primaju na znanje namjeru Komisije da predloži novi instrument EU-a kojim bi se državama članicama osigurali zajmovi za koje bi jamčio europski proračun u iznosu do 150 milijardi eura.

Čelnici pozivaju Upravni odbor Europske investicijske banke (EIB) da razmotri kreditiranje isključivo obrambenih projekata. EIB trenutačno može financirati samo projekte namijenjene za dvojnu, civilnu i vojnu namjenu.

U zaključcima je utvrđen prvi popis prioritetnih područja za djelovanje na razini EU-a: zračna i proturaketna obrana; topnički sustavi, uključujući i one koje imaju mogućnost dubokih preciznih udara; projektili i streljivo; dronovi i sustavi protiv dronova; strateški čimbenici za zaštitu prostora i kritične infrastrukture; vojna mobilnost; kibernetika; umjetna inteligencija i elektroničko ratovanje.

Također se naglašava da obrana svih kopnenih, zračnih i pomorskih granica EU-a pridonosi sigurnosti Europe u cjelini, posebno u pogledu istočne granice EU-a, s obzirom na prijetnje koje predstavljaju Rusija i Bjelorusija.

Čelnici naglašavaju važnost sustavnijeg objedinjavanja potražnje, usklađivanja zahtjeva i zajedničke nabave s ciljem smanjenja ukupnih troškova, osiguravanja standardizacije i interoperabilnosti.

Snažna potpora Ukrajini svih članica EU-a osim Mađarske

Čelnici svih država članica osim Mađarske ponovili su u četvrtak snažnu potporu Ukrajini i istaknuli potrebu da se ruska agresija mora okončati sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom.

“Od početka rata, Europska unija i njezine države članice naglašavali su, zajedno s partnerima i saveznicima, potrebu da ga se zaustavi sveobuhvatnim, pravednim i trajnim mirom na temelju načela iz Povelje UN-a i međunarodnog prava”, kaže se u zaključcima koje je prihvatilo 26 čelnika država članica, svi osim mađarskog premijer Viktora Orbana.

“Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju kontinuiranu i nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”, kaže se u tekstu.

U zaključcima se ponavljaju dosadašnja stajališta EU-a da se o Ukrajini ne može razgovarati bez nje, da o europskoj sigurnosti nema razgovora bez uključivanja Europe te da su transatlantska, globalna sigurnost kao i sigurnost Ukrajine i Europe međusobno povezani.

Zatim da je svako primirje ili prekid vatre prihvatljivo samo ako je dio procesa koji vodi prema sveobuhvatnom mirovnom sporazumu, da svaki takav sporazum mora biti praćen snažnim i vjerodostojnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu koji će pridonijeti odvraćanju od buduće ruske agresije.

Naglašava se predanost EU-a nastavku pojačane političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske potpore Ukrajini i njezinom narodu te jačanju pritiska na Rusiju, uključujući daljnje sankcije i jačanje provedbe postojećih mjera, kako bi oslabila njezinu sposobnost da nastavi voditi svoj agresijski rat.

Čelnici su pozvali Vijeće EU-a da ubrzano radi na inicijativi visoke predstavnice EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku za osiguranje dodatne vojne pomoći Ukrajini.

Europsko vijeće izražava spremnost država članica da pridonesu sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u skladu sa svojim sposobnostima.

“Sigurnosna jamstva treba poduzeti zajedno s Ukrajinom, kao i s istomišljenicima i NATO partnerima”, kaže se u zaključcima.

U tekst je ubačena i rečenica koju je tražila Slovačka kao uvjet da odustane od veta.

“Europsko vijeće poziva Komisiju, Slovačku i Ukrajinu da intenziviraju napore u traženju izvedivih rješenja za pitanje tranzita plina, uzimajući u obzir zabrinutost koju je izrazila Slovačka”, kaže se u tekstu.