Proširenje Europske unije u njenom je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se u ponedjeljak sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.

“Proširenje je važno … Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući i Moldaviju i Gruziju”, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar.

“Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć”, dodala je Pirc Musar, na sastanku predsjednika Sloveniji susjednih zemalja u Brdu kod Kranja.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.

Milanović: Unija mora pronaći put razuma

“Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede.

Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu”, kazao je austrijski predsjednik.

Slovenija🇸🇮 je že 20 let članica EU🇪🇺. Na Brdu pri Kranju smo se zbrali predsedniki prijateljskih in sosedskih držav 🇦🇹🇭🇷🇭🇺🇮🇹, da počastimo prvih 20 let naše skupne evropske poti in se pogovorimo o izzivih, ki so pred nami in jih lahko naslovimo le skupaj. pic.twitter.com/icyYruYYtY

— Nataša Pirc Musar (@nmusar) April 22, 2024

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da “nije sve u ispunjenju kriterija”, već je “nažalost puno i previše toga u politici”, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore “nisu otvorile nijedno poglavlje”.

“Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno.

Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja”, kazao je Milanović.

Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo s nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.

Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.

Granične kontrole

“Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak.

Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju”, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica “zauzima za punu izvedbu šengena”.

Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom “ukinu kontrole na granicama”.

“Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti”, istaknula je slovenska predsjednica.

Milanović je također rekao da je “za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengena”.

“Međutim, šengen je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke šengena, a to je da se slobodno putuje”, poručio je Milanović.

Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.

Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije će to biti moguće”.