Nemilosrdni sukob policije s krijumčarima bjesni Afrikom

Pošast šverca u afričkim rezervatima: Rog nosoroga skuplji od kokaina

Igor Duvnjak

Kilogram nosorogova roga dosiže cijenu od 60.000 eura, dvostruko više nego kilogram zlata i više od kilograma bijelog praha. Kako jedan rog može imati 5-6, a iznimno i 10 kilograma, jasno je zašto padaju glave moćnih životinja, ali sve češće i ljudi 



Nikad mira u Južnoj Africi, rasni sukobi su u drugom planu, sada se priča o »Ratu za rogove«, nemilosrdnim borbama čuvara reda i švercera u kojima se doslovno bespoštedno gine. Ulog je veliki, taj istureni dio jadnih životinja je toliko cijenjen, duplo više od zlata, skuplji je od kokaina, što je najjači magnet onima željnima brze zarade bez obzira na opasnosti od divovskih nosoroga i od čuvara parkova. Nije to kao u slavnom filmu legende Howarda Hawksa »Hatari«, koji se odigravao u Tanganjiki, kada su pune tribine u kinima bez daha pratile jurnjavu savanom neizbježnog Johna Waynea i društva za nosorozima. Tada je »Indijanca« kojeg predstavlja Bruce Cabot, ozbiljno ranio nosorog, lovac je postao lovina i završio je u bolnici. U ovom životnom slučaju nosorozi su masovno ubijani, od 20.000 koliko ih je evidentiranih u Južnoafričkoj Republici, lani ih je ustrijeljeno 668. Problem se širi kao požar, kako »DW.DE« prenosi navode Leona Marcha, u toj zemlji je već ove godine ubijeno više od 515 nosoroga, što je najveća brojka ikad u tolikom periodu. Kriminalne bande ne spavaju u lovu na vrijednu robu. U Aziji, recimo u Kini i Vijetnamu ili pak Tajlandu ta sirovina, na žalost samih nosoroga slovi za lijek protiv karcinoma, gripe, epilepsije, trovanja, navodno povećavaju potenciju muškaraca. 


  Pod zaštitnim prslukom


Južnoafrički rezervati su izloženi pošasti krijumčara, uvode pooštrene mjere nadzora, nadgledaju teren iz zraka a naravno patroliraju na tlu. Pojačane su straže i razne patrole kojima pomažu i za to posebno dresirani psi.    – Mi radimo s dvije rase. Jedna od njih su vajmarski ptičari koji su nenadmašni u pronalaženju ozlijeđenih životinja, tragova krvi – rekao je Mark Broodryck, šef rezervata Singita Sabi Sand. – Oni pronalaze rogove ubijenih nosoroga koje su krijumčari sakrili na neko vrijeme prije nego ih odnesu dalje. Druga rasa su belgijski ovčari. Oni su specijalizirani za pronalaženje ljudskih tragova, oružja i zamki. Osim toga, zbog izuzetnog sluha i njuha, oni i nas pravovremeno upozoravaju na opasnosti.


– Treba izvršiti jači pritisak na Tajland, Vijetnam i Kinu da konačno učine nešto više protiv šverca – predlagao je Taan Coetzee iz organizacije za pomoć ugroženim životinjama IWT, kako na portalu »DW.DE«, kako je javljao Claus Stäcker. Navodi se slučaj Eda Herna koji je, nakon što su mu ubili tri nosoroga, s jednim veterinarom mjesecima tražio radikalno rješenje, trovanje roga. – Rog na ovaj način izaziva neugodne propratne pojave kod konzumenata. Kupci bi trebali znati da ovaj rog nije pogodan za konzumiranje – rekao je Charles van Niekerk, veterinar i izumitelj otrova dodavši da otrov, tajna mješavina insekticida i boje, ne šteti životinji. 



    Sve se to odvija na »gostoljubivom« terenu gdje vrebaju lavovi i otrovne zmije te dobro naoružane bande ilegalnih lovaca.    Čuvari koriste helikoptere, pokretne senzore, da ne ponavljamo ono o posebno obučenim psima. Lov je bio protkan velikim borbama, uhićeno je oko 200 švercera pri čemu ih je u razmjenama vatre ubijeno tridesetak. »Ilegalci« imaju itekakav novčani motiv, misle na vijetnamsko ili kinesko tržište gdje kilogram nosorogova roga dosiže cijenu od 60.000 eura, dvostruko više nego kilogram zlata, cjenjeniji je i od kokaina. Kako jedan rog može dosegnuti 5-6 kilograma, neki iznimno čak i 10 kg, nije teško proračunati koliko drski, hrabri lopovi mogu utržiti. 

  Uzgojem protiv šverca




»Radnu snagu« se regrutira ponajviše iz obližnjeg Mozambika, koji zauzima nezavidno 20. mjesto među najsiromašnijim zemljama svijeta.  



Rog prati mitski glas da je lijek protiv nekih bolesti a tu je najugroženiji bijeli nosorog. Crni je manji i brži, puno agresivniji sposoban je pobjeći ali i napasti. Što se azijske vrste tiče, ona je na zalasku s tek nekoliko stotina primjeraka. Od te dvije vrste, stručnog latinskog imena »Ceratotherium simum« i »Diceros bicornis« u samoj Južnoj Africi ih je daleko najviše, 2010. ih je zabilježeno 20.711, po procjenama od 70 do čak 90 posto koliko ih uopće ima na svijetu.



    Tamošnji »Mail&Guardian« navodi da je Vladin Odjel za očuvanje prirode predložio izvanredne mjere među kojima je uzgoj bijelih nosoroga radi dobijanja rogova koje bi se prodavalo na prigodnoj burzi, povezanoj s »Johannesburg Stock Exchange«, najvećom afričkom tržnicom dionica. Legalizacijom trgovine rogova se hoće spriječiti šverc i spasiti životinje. Odjel naime poručuje da je skidanje zabrane s trgovine rogovima po nekima »alternativa neizbježnom istrebljenju nosoroga«. Smatraju naime da bi zabrana trgovine neizbježno snizila cijenu rogova i smanjila sam lov. Ideja nije novost, slično se nedavno predložilo i za slonovske kljove. Naravno, među zaštitnicima prirode se čuju bojazni neće li sniženje cijene povećati potražnju, automatski i ilegalni promet. Dotle nesretna životinja, teška u prosjeku oko tri tone, čeka rasplet rasprave. 


U Bruxellesu je još prije dvije godine ukradena glava nosoroga stara gotovo 200 godina iz muzeja iznesena kroz prozor nužnika. Europol je tada registrirao u kratkom vremenu 20 provala i krađa glava nosoroga. U Portugalu su kod dvojice muškaraca upletenih u krađe glava nosoroga iz prirodoslovnog muzeja u Coimbri našli šest rogova nosoroga u vrijednosti od 400.000 eura. Lopovi su pak u rotterdamskom muzeju izrezali pravi rog koji se nalazio na glavi koja je bila od plastike a iz briselskog muzeja koji se nalazi kraj Europskog parlamenta nestala je glava crnog nosoroga iz godine 1827. Rogovi su kradeni i u zoološkim vrtovima, aukcijskim kućama, kod trgovaca umjetnina i antikviteta kao i vlasnika privatih zbirki. Vijesti o krađama rogova nosoroga stizale su iz Portugala, Francuske, Češke, Švedske, Velike Britanije, Italije i Njemačke. 



   Država poručuje da se svim ovim »riskira nacionalna sigurnost« i ubijanje nosoroga je postalo »prioritetno krivično djelo« o kojem brine posebna jedinica u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Zvonko Bogdan je u svojoj igri riječima »Tko te ljubi..« završavao stih s onim »a ti o tom pojma nemaš«. Tako ni jadni nosorozi nemaju pojma zbog čega plaćaju glavom, a u Južnoj Africi ni traga »Hatarima« iz dana John Waynea, jer je stvarnost puno okrutnija.