BEOGRAD – Tijekom posljednjeg desetljeća u Srbiji je drastično porastao broj umrlih od leukemije, a povećani broj oboljelih dovodi se u vezu s posljedicama zračnih napada NATO 1999. kad su na Srbiju, Crnu Goru i Kosovo bačene i bombe s osiromašenim uranijem, navode u ponedjeljak beogradski mediji.

Prema analizama državnog instituta za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović– Baut” instituta, na kojeg se mediji pozivaju, u posljednjih desetak godina broj oboljelih od leukemija i limfoma povećan je za 110 posto, dok je broj umrih od ovih bolesti povećan za čak 180 posto.

Predsjednik Društva Srbije za borbu protiv raka profesor Slobodan Čikarić ocijenio je da ovaj podatak nikog ne treba čuditi, jer je na Srbiju tjekom 11 tjedana NATO bombardiranja bačeno 15 tona osiromašenog uranija, koji je i u najmanjim količinama iznimno kancerogen – izaziva rak, ali dovodi i do genske mutacije – rađanja potomaka s psihofizičkim deformitetima.

Čikarić navodi kako će osiromašeni uranij, koji je bačen na Kosovu i Metohiji i u Srbiji na rubovima Pčinjskog okruga ostati vječito na tom terenu, jer je vrijema raspada 4,5 milijarde godina, a vjetar i atmosferske prilike širile su ga u okružju, pa i diljem Europe tako da nisu ugroženi samo stanovnici Srbije.

Dokle je sve osiromašeni uranij mogao stići u Europi i kakve posljedice ostavlja na zdravlje ljudi zanimalo je i izaslanstvo Bundestaga koje je tijekom ndavnog boravka u Srbiji, posjetilo i Društvo Srbije za borbu protiv raka.

“Taj uranij se prvo pretvarao u prašinu koja je nošena vjetrom po cijeloj Srbiji, ali i po cijelom Balkanu, čak je stizala i u Aviano, odakle su avioni nosili bombe. Nakon toga čestice prašine su se taložile na zemlju i tako dospijevale u površinske vode, biljke i životinje, ulazeći u lanac prehrane”, rekao je srbijanskim medijima Čikarić.

Taj stručnjak, međutim, naglasio je i da se bolest ne javlja odmah po djelovanju kancerogene tvari, već mora proći određeni latentni period, koji je u slučaju leukemija i limfoma u prosjeku sedam i pol godina, dok je za tumore poput karcinom dojke, grlića maternice, pluća ili debelog crijeva taj latentni period u prosjeku petnaestak godina.

“Pratili smo kretanje malignih tumora od 2001. do 2010. i uočili da je pojava malignih leukemija i limfoma povećana za 110 posto, dok je učestalost pojave svih tumora zajedno i leukemija i tzv. solidnih tumora uvećana za 20 posto”, kazao je Čikarić.

Prevedeno u brojeve – 2001. u Srbiji je otkriveno 30.744 novooboljelih od raka, dok je 2010. evidentirano 37.412 novooboljelih, a Čikarić procjenjuje da će samo u 2013. u Srbiji biti otkriveno 40.000 novoregistriranih malignih tumora, dok će od malignih tumora umrijeti 22.000 do 23.000 ljudi.

Posljedice bombardiranja streljivom s osiromašenim uranijem nisu vidljive samo kod ljudi, a nuklearni fizičar Vladimir Ajdačić ukazuje da su na jugu Srbije, u područjima gde je bačeno najviše osiromašenog uranija, već uočene genske mutacije na životinjama.

Ajdačić je, kako navode beogradski mediji, podsjetio da je najviše ovog streljiva bačeno na Irak, a kasnija su istraživanja pokazala da su potomci američkih vojnika koji su boravili u Iraku u 67 posto slučajeva imali genske deformacije.

Tužilaštvo u Italiji nedavno je pokrenulo istragu zbog sve većeg broja oboljelih od raka nakon sudjelovanja u mirovnim misijama, uključujući i Kosovo, a talijanski vojnici već godinama bezuspješno nastoje dokazati vezu između njihova narušenog zdravlja i boravka na teritoriju koji je izložen djelovanju osiromašenog uranija. Prema podacima Udruženja žrtava osiromašenog uranija, na koje se pozivaju beogradski mediji, više od 300 vojnika, koji su bili pripadnici snaga NATO-a, umrlo je od raznih vrsta tumora, dominantno u limfnom sustava, a više od 3.600 ih oboljelo.

Međutim, pretpostavlja se da je broj oboljelih znatno veći, jer se bolest ne javlja odmah, a u raznim mirovnim misijama, u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Iraku, Afganistanu bilo je više od 70.000 talijanskih vojnika.