Djeca roditelja s nižom stručnom spremom u Njemačkoj su posebice u opasnosti od siromaštva, objavio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u srijedu.

„Opasnost ulaska u kategoriju siromašnih građana je posebice visoka kod djece i mladih ispod 18 godina starosti koja žive u kućanstvima u kojima su roditelji završili samo osnovnu školu, ali ne i naobrazbu za neko zanimanja“, priopćio je Ured za statistiku.

U prošloj godini je postotak djece u obiteljima s nižim stupnjem obrazovanja kojima prijeti siromaštvo porastao na 37,6 posto.

Statistike pokazuju da opasnost od siromaštva rapidno pada s povećanim stupnjem obrazovanja kod roditelja. Kod djece koja žive u obiteljima u kojima roditelji posjeduju srednju stručnu spremu ovaj postotak je s 14,5 posto osjetno manji. U obiteljima s roditeljima s višom i visokom stručnom spremom iznosi 6,7 posto.

Ukupno je u Njemačkoj 2,2 milijuna djece i mladih kojima prijeti siromaštvo, što je 14,8 posto građana ispod 18 godina.

Prema metodici Europske unije, siromašnima se smatraju građani kojima na raspolaganju stoji manje od 60 posto srednje vrijednosti prihoda stanovništva.

To u Njemačkoj za osobu koja živi u kućanstvu s jednom osobom znači 1250 eura mjesečno. Za dvoje odraslih s dvoje djece mlađe od 14 godina granica ispod koje se smatraju siromašnima iznosi 2625 eura.

Siromaštvo, kako se navodi u priopćenju Saveznog ureda za statistiku, nije samo financijski nego i socijalni pojam. U Njemačkoj je tako 24 posto mlađih od 18 godina ugroženo siromaštvom ili socijalnom izolacijom.

Siromaštvo ili socijalna izolacija nastupa kod onih građana kod kojih se može utvrditi jedan od tri pokazatelja: ako raspoloživi dohodak leži ispod granice siromaštva, ako je njihovo kućanstvo pogođeno značajnim materijalnim ili socijalnim nedostacima ili ako osoba živi u obitelji u kojoj je prisutan visok stupanj nezaposlenosti.

Njemačka se unutar EU-a nalazi nešto ispod prosjeka. Najmanja opasnost od siromaštva i socijalne izolacije prijeti djeci u Sloveniji (10,3 posto), Danskoj (13,8) i Češkoj (13,4) a najviše u Rumunjskoj (41,5), Bugarskoj (33,9) i Španjolskoj (33,9). U Hrvatskoj je ova opasnost zabilježena kod 18,1 posto djece.