Dan uoči predstavljanja novog plana o izbornim pravilima za Bosnu i Hercegovinu visokog predstavnika Christiana Schmidta, za izbore koji će se održati 2. listopada ove godine, u BiH je boravio hrvatski premijer Andrej Plenković.

On je poručio da je Schmidtov plan dobar i koristan za BiH, ali i da su reakcije nekih političkih snaga u BiH, posebno onih bošnjačkih, “razotkrivajuće”.

“Milanović? Krajnje beskoristan i štetan”

Plenković je u Mostaru odmah odgovorio i na prozivke predsjednika Zorana Milanovića da je njegov posjet BiH samo PR-pokušaj, uz ponovljenu tezu da su Milanovićevi istupi štetni za Hrvate u BiH: “Ja sam zločinitelj? Ako je ovo PR, što su onda njegovi boravci u BiH?

Njegove su floskule krajnje beskorisne i štetne. Njegova aktivnost je dominantno štetna. Tko tjednima i mjesecima besprizorno vrijeđa visokog predstavnika, taj onda ne želi dobro Hrvatima u BiH.

Ne bih se osvrtao na njega da me niste pitali, ali ocjena je uvijek ista – samo čini štetu, nikakva korist, nikakva. Svaka Milanovićeva izjava šteti Hrvatima u BiH”.

EU jedina budućnost za BiH

Govoreći o samoj BiH, Plenković je poručio da je Hrvatska prijatelj susjedne države i kako smatra da europski put BiH mora biti što brži, jer je EU jedina budućnost za Bosnu i Hercegovinu.

Hrvatskoj je u interesu stabilna BiH u kojoj će Hrvati kao konstitutivan narod biti ravnopravni. Izborna reforma važna je za funkcionalnost i nastavak europskog puta 🇧🇦, čiji je 🇭🇷 najveći zagovornik. Puna podrška HDZ-u BiH i Hrvatskom narodnom saboru BiH uoči Općih izbora! pic.twitter.com/1KR34QeIbQ

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) July 25, 2022

Hrvatska je čak predložila Europskoj komisiji da se broj od 14 kriterija koji se traže za BiH za pristup Uniji, smanji, te da se proces ubrza.

– Došli smo kao prijatelji BiH, a među ostalim Hrvatska je drugi ulagač u BiH, tu su brojne naše kompanije koje pridonose gospodarskom rastu, istaknuo je.

O izborima u listopadu

Govoreći o samim izborima u listopadu, poručuje: “Želimo da ozračje uoči izbora bude što mirnije. Žao nam je da u procesu nije na razini političkih stranaka postignut dogovor koji će zadržati duh Daytonskog i Washingtonskog sporazuma.

Nažalost do toga nije došlo, nisu uspjeli pregovori koje je podržavala EU. Zadovoljni smo da je predsjedatelj EU vijeća na poticaj Hrvatske krenuo se osobno angažirati i smiriti tenzije da se stvori ozračje za dogovor.

Dosta su razotkrivajuće reakcije političkih stranaka, osobito bošnjačkog dijela, na inicijativu visokog predstavnika Schmidta.

Hrvatskoj je u interesu stabilna i demokratska BiH u kojoj će Hrvati, premda najmalobrojniji konstitutivan narod, biti ravnopravni, poručio je Plenković.

“Razotkrivanje” bošnjačke politike

Spomenuo je i Pelješki most koji se otvara sutra: “Vjerujemo da će taj projekt dodatno osnažiti veze Hrvatske i BiH. Ponosni smo, ali želimo još užu suradnju s BiH”, rekao je te najavio daljnje financiranje bolnice i Sveučilišta u Mostaru, te dovršetak HNK. To je pitanje identiteta i života, rekao je.

Plenkovićeve riječi o “razotkrivanju” bošnjačke politike reakcija su na priopćenje koje je 12 bošnjačkih stranaka izdalo u nedjelju navečer, a u kojem se plan održavanja izbora u BiH koji predlaže Christian Schmidt naziva “segregacijskim” i “aparthejdom”.

Naime, prema onome što je dosad poznato o Schmidtovom planu, a koji bi on ovog tjedna trebao detaljno predstaviti, radi se o rješenju po kojem bi Hrvati, doduše, ostali bez zagarantiranih predstavnika u dijelu županija u BiH, ali bi se onda to nadoknadilo time da bi ih ostale stranke, uglavnom građanske i bošnjačke, trebale imati zastupljene na svojim listama i u tim dijelovima BiH.

Na taj način bi Hrvati, iako malobrojni na tim područjima, dobili pravo ulaska u izvršnu vlast Federacije, čime bi se zapravo njihovo prisustvo ipak osiguralo.

Schmidtov plan dobar i uključiv

To bi u praksi značilo kako bi se zastupnici u klubovima konstitutivnih naroda za Dom naroda parlamenta Federacije BiH birali samo iz onih županija u kojima pripadnici jednog naroda čine barem tri posto ukupnog broja stanovnika, ali uz stanovitu zaštitnu kvotu.

Dio bošnjačkih političkih stranaka čak je u svom priopćenju izašlo s konstatacijom da visoki predstavnik Schmidt radi na korist Hrvata, a na štetu Bošnjaka, te se čak spominje da njegov plan izgleda “kao da ga je pisao netko u Zagrebu”.

Drago mi je u Mostaru susresti se s biskupom Mostarsko-duvanjske i upraviteljem Trebinjsko-mrkanjske biskupije mons. Palićem i predsjednikom HBK mons. Puljićem. Zajednički nam je prioritet skrb o Hrvatima u BiH te daljnja podrška aktivnostima Katoličke Crkve u BiH. pic.twitter.com/5uO3zufAo3

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) July 25, 2022

Ne čudi stoga da je Plenković u Mostaru zaključio da je Schmidtov plan dobar i uključiv, rekavši kako je i hrvatska politika po tom pitanju stalno konzistentna:

– Hrvatska je članica EU, Finska i Švedska su naši partneri. Ako odaberu da se žele priključiti NATO-u onda će ih Vlada podržati. 125 zastupnika bilo je za, samo je troje bilo protiv.

Hrvatska politika je principijelna, konzistentna i uvijek na pravoj strani morala. Isto tako, tu smo da bismo podržali BiH. I Hrvati su se borili za ovakvu BiH.

Za nas, povjerenje Bošnjaka i Hrvata je preduvjet kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine. Hrvati moraju biti ravnopravan narod u BiH.

Tih “3%” ide u korist i Bošnjaka

Želimo ovaj pristup, visoki predstavnik ima vrlo uravnotežen prijedlog. On ne radi iskorak samo prema jednom narodu, već paket dobar za sve.

Sjedim u EU Vijeću već šest godina i pitajte da li se itko prije zalagao za BiH kao što to radi Hrvatska. Pritom inzistiramo na tri posto. Ne znam što se bune i Bošnjaci kojima to ide u korist, ocijenio je.

Ovaj posjet dolazi u vrijeme velikih napetosti u BiH koje su izazvale bošnjačke stranke, razni uglednici i aktivisti, protiveći se odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta da nametne izmjene izbornog zakona kojim bi se spriječila mogućnost preglasavanja Hrvata.

Pritom su upućivane prijetnje izazivanjem kaosa, nasilja i rata, a u Sarajevu za večeras najavljeni i prosvjedi.

Unatoč tim napetostima, i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović bio je koncilijantan: “S visokim predstavnikom su dogovorene osnovne stvari. Mislim da time političko Sarajevo razotkriva neke stvari da nas se izbaci kao najmalobrojniji narod iz Federacije.

Nadam se da to neće naštetiti nama u BiH. Moramo poslati poruku da želimo graditi dobre odnose s Bošnjacima, to je šansa za BiH. Želimo vratiti dobre odnose hrvatskog i bošnjačkog naroda”, rekao je Ćović.