Papa Franjo posjetio je Trst u nedjelju gdje se obratio okupljenima na zatvaranju “50. Socijalnih tjedana talijanskih katolika”, susreo se s predstavnicima drugih kršćanskih zajednica, članovima akademske zajednice te migrantima i osobama s invaliditetom.

Potom je na glavnom tršćanskom trgu “Piazza Unità d’Italia” predvodio svetu misu i propovijedao. U ranim jutarnjim satima u tršćanskom Centru za konferencije Generali papa Franjo obratio se više od 900 delegata koji su proteklog tjedna razgovarali o društvenom i političkom uređenju na 50. Socijalnim tjednima, ove godine s geslom “U srcu demokracije – između povijesti i budućnosti”.

Izrugivanje generalu Cadorni

Papa je spomenuo kako je za Trst prvi put čuo od svoga djeda, koji se borio u Prvom svjetskom ratu u talijanskoj vojsci, prije no što je emigrirao u Argentinu. Djed je znao pjevati poznatu antiratnu satiričnu pjesmu čiji je prvi stih “Il general Cadorna ha scritto alla regina «Se vuoi veder Trieste te la mando in cartolina”, to jest, general Cadorna pisao je kraljici: ako želiš vidjeti Trst, poslat ću ti razglednicu”.

Papa je podsjetio da su prvi Socijalni tjedni održani 1907. godine, da bi nakon pauze ponovno bili organizirani od 1988. godine. Pokrenuo ih je blaženi Giuseppe Toniolo, koji je demokraciju definirao kao “građanski poredak u kojem sve društvene, pravne i gospodarske snage, u punini svog hijerarhijskog razvoja, proporcionalno surađuju za opće dobro te u konačnici na korist pretežno nižih slojeva društva.”

– Ako gledamo prema ovoj definiciji, očito je da demokracija u svijetu nije u dobrom stanju. To nas zabrinjava jer to znači da je u pitanju dobrobit svih ljudi, kazao je papa Franjo.

“Ranjeno srce” demokracije

Dodaje da je demokracija sazrela u Italiji nakon Drugog svjetskog rata, dijelom zahvaljujući i odlučnom doprinosu katolika. Tako su i danas katolici pozvani izliječiti “ranjeno srce” demokracije.

– Možemo biti ponosni na tu povijest, na koju su također utjecali Socijalni tjedni. Trebamo učiti iz povijesti, ne idealizirajući je, te preuzeti odgovornost i graditi dobro u našem vremenu. To je i stav koji možemo pronaći u pastoralnoj noti s kojom su talijanski biskupi ponovno pokrenuli Socijalne tjedne 1988. godine.

Kako su zapisali: potrebno je omogućiti da svi doprinesu transformaciji društva, obratiti pažnju na ljude koji su ostali izvan ili su na marginama ekonomskih procesa i mehanizama. Potrebno je otvoriti prostor za socijalnu solidarnost u svim oblicima te se vratiti brizi za opće dobro, pri razvoju zemlje usmjeriti se na povećanje kvalitete života, suživota, demokratskog sudjelovanja te autentične slobode.

Ta vizija, ukorijenjena u Socijalni nauk Katoličke Crkve, relevantna je ne samo za Italiju, već predstavlja i upozorenje za čitav svijet, kazao je papa Franjo.

Poruka Alda Mora

Smatra da se kriza demokracije pojavljuje u više nacija te da su kršćani stoga pozvani djelovati kako bi došlo do promjene u društvu. Pozivani su djelovati tamo gdje žive i rade, u svim dijelovima svijeta.

– Kada god je netko gurnut na rub društva, cijelo društvo pati. Kultura odbacivanja stvara grad u kojem nema mjesta za siromašne, nerođene, krhke, bolesne, djecu, žene i mlade. Moć postaje dostatna sama sebi, nesposobna da sluša ljude i služi im.

Aldo Moro (talijanski premijer u pet mandata op. a.) podsjeća da država nije uistinu demokratska ako nije u službi čovjeka, ako joj dostojanstvo, sloboda i autonomija svakog čovjeka nisu glavni cilj, ako ne poštuje društvene forme u kojima se čovjek može slobodno razvijati, kazao je Papa.

Koraci u dobrom smjeru

Kao korake u dobrom smjeru društvenog uređenja naveo je načela solidarnosti i supsidijarnosti.

– Tek kada ni jedna osoba ne postane žrtva našeg ekonomskog i društvenog sustava, kada ni jedna osoba ne bude odbačena, tek tada ćemo moći slaviti gozbu sveopćeg bratstva.

Uistinu ljudsko i bratsko društvo moći će osigurati učinkovit i postojan sustav u kojem će svaki član društva biti podržan u svakom trenutku svoga života, ne samo zato što će mu biti zadovoljene osnovne potrebe, već će sustav svakome omogućiti da bude najbolja verzija sebe, čak i ako njihov rad nije optimalan, ako su sporiji ili nisu u potpunosti učinkoviti.

Svi se moraju osjećati dijelom zajedničkog projekta, nitko se ne bi trebao osjećati beskorisnim, rekao je papa te dodao da bi društvena pomoć trebala biti u skladu s ljudskim dostojanstvom.

Na kraju je zaključio da se katolici ne mogu zadovoljiti živeći svoju vjeru samo u privatnoj sferi te da trebaju imati hrabrosti javno se zalagati za pravdu i mir.

– Imamo što reći, ali ne s ciljem da branimo povlastice. Moramo biti glas u društvu onih koji su često bez glasa. To je politička ljubav, koja se ne zadovoljava liječenjem simptoma, već traži uzroke. To je oblik milosrđa koji omogućuje da politika dosegne odgovornost koju bi trebala imati i nadiđe polarizacije koje nas osiromašuju i ne pomažu nam da se uhvatimo u koštac s izazovima.

Političko milosrđe poziv je za sve kršćane. Vježbajmo se u toj ljubavi kako bi ona kružila svijetom u kojem nedostaje strasti za javno dobro. Naučimo bolje hodati zajedno kao Božji ljudi, rekao je papa Franjo.

Skandal vjere

Potom se uputio na Piazza della Unita gdje je u otvoren vozilu prošao trgom, pozdravljajući vjernike koji su mu pružali djecu na blagoslov. U propovijedi je Papa podsjetio kako su Krista sunarodnjaci odbacili, upravo zbog njegove ljudskosti. Vidjeli su ga samo kao sina drvodjelje i nisu mogli razumjeti otkud dolaze njegova mudrost i njegova čuda.

– Snažan i moćan Bog je razumljiv i privlačan, ali Bog koji je slab, sve do umiranja na križu, Bog koji nas izaziva da živimo za druge, kao što je to Isus Krist činio, to je Bog koji nam nije ugodan, koji nam stvara probleme i izaziva kod nas sablazan, rekao je papa Franjo.

Upravo je taj “skandal vjere” potreban i danas.

– Potreban nam je skandal vjere koja nije ravnodušna prema problemima s kojima se svijet suočava. Potrebna nam je vjera koja je ukorijeljena u Božjem Utjelovljenju, vjera koja ulazi u ljudsku povijesti, dotiče ljudske živote i postaje kvasac nade i sjeme za novi svijet, rekao je Papa.

Vidjele se i hrvatske zastave

U Trstu su se vidjele i hrvatske zastave, a susreli smo i jednu grupu hodočasnika, dijelom iz Zagreba, a dijelom stacioniranih u Trstu. Anica Hrašćanec rekla nam je da su oni članovi Bratstva Trojedine Ljubavi koje je 2013. godine utemeljio Rozo Palić.

– Ovdje nam je sjedištu u Trstu, tu smo utemeljeni kao i cijela duhovna obitelj. Ja sam iz Zagreba, ali sam ovdje više od 10 godina. Drago nam je što ćemo pozdraviti našeg Svetog Oca Papu, to je velika milost i radost. Zajedno slavimo i molimo za cijelu Europu i za svijet, molimo za mir, rekla nam je Anica Hrašćanec.

Što bi zapravo trebalo izazvati sablazan

Papa Franjo u propovijedi na Piazza Unita naglasio je da se Bog nalazi osobito u mračnim dijelovima naših života i gradova te se posebice nalazi u posljednjima, u onima koji su zaboravljeni, u onima koji su odbačeni.

– Često nas sablažnjavaju male stvari, a bijes bi kod nas trebalo izazivati veliko zlo, poniženje ljudskog života. Sablazan bi trebalo izazivati stradanje migranata i zatvorenika, smatra Papa.

U posebnom obraćanju Crkvi u Trstu pozvao je vjernike da budu uporni i da šire Evanđelje, radnosu vijest nade, posebno među migrantima koji stižu izbjegličkom rutom preko Balkana do Europe te kojima treba pomoći i tjelesnim i duhovnim djelima milosrđa, ohrabriti ih i utješiti.

O čemu su razgovarali?

Socijalne tjedne organiziraju Talijanska biskupska konferencija, regija Furlanija-Julijska krajina i Grad Trst. Elena Granata, iz organizacijskog odbora u najavi događanja istaknula nam je da trećinu sudionika čine žene te trećinu mladi ljudi koji imaju priliku dati svoj pogled na aktualne teme te progovoriti o tome kako biti autentičan kršćanin u aktualnom trenutku na okruglim stolovima i raspravama.

Također, razgovarali su o važnim pitanjima današnjice: ekologiji, školstvu, zatvorskom sustavu, zdravlju, obitelji, umjetnoj inteligenciji, miru, institucionalnim reformama. Talijanske biskupije poslale su delegacije koje čine svećenici, laici i laikinje, žene i muškarci, mladi i stari. Također, nisu sudjelovali samo članovi Katoličke crkve, nego i pripadnici svih dijelova društva.