ZAGREB – Cijena nafte koja zajedno s ostalim energentima potiče rast inflacije u Hrvatskoj i svijetu, na kraju prošlog tjedna strmoglavila se za više od 10 posto. To je potrošačima nakratko pobudilo nadu da će pojeftiniti benzin i ostali derivati. Međutim, od toga zasad nema ništa jer su već jučer cijene nafte opet počele rasti.

Kada je svjetsku javnost u petak šokirala vijest o pojavi nove varijante koronavirusa, cijena nafte na londonskom tržištu strovalila se s 82 na 72,7 dolara po barelu. Ipak, u međuvremenu su stigle vijesti da omikron možda nije tako opasan kako se isprva mislilo, pa je u ponedjeljak do 14 sati cijena nafte već porasla za 5,8 posto, na 75,8 dolara za barel.

Nafta je u prošlih godinu dana poskupjela više od sto posto zbog skoka potražnje prouzročenog oporavkom gospodarstva širom svijeta. Strmoglavi pad njezine cijene u petak, na vijest o pojavi omikrona, pokazao je da uzlazna linija ekonomskog oporavka nije zajamčena jer pandemija nije završena i može još prirediti iznenađenja. Mnogi se boje novih zatvaranja i pada gospodarske aktivnosti, što za sobom povlači i manju potrebu za energijom.

Udarac potražnji

Stručnjaci koje je konzultirao Reuters kažu da će trebati pričekati nekoliko tjedana da bi se vidjelo kako će se stvari s naftom razvijati, što ovisi i o posljedicama koje će u svijetu izazvati omikron. Znakovito je, međutim, da je odmah nakon pojave omikrona bilo teško pronaći analitičara koji bi prognozirao njezino pojeftinjenje. Naprotiv, vjerojatnije je da će glavni svjetski opskrbljivači – Organizacija zemalja izvoznica nafte, plus Rusija (OPEC+) – ponovno ograničiti proizvodnju kako bi održali cijene.

– Usporedno s mogućim udarcem potražnji, vjerujemo da OPEC+ može napraviti stanku u najavljenim povećanjima ponude, procijenili su jučer konzultanti iz kuće ING. To bi bilo u skladu s opreznim pristupom koji je OPEC+ zauzeo još od početnog izbijanja COVID-19, upozorava ING.

I zaista, zemlje izvoznice nafte svoj su najavljeni tehnički sastanak odgodile za kraj ovoga tjedna, želeći procijeniti utjecaj nove varijante korone na svjetsku potražnju. Tako se OPEC+ opredijelio za taktiku čekanja, smatraju analitičari.Svjetsko se gospodarstvo od početka godine snažno oporavilo, pa su zemlje OPEC-a i Rusija ljetos najavile da će proizvodnju nafte – koja je lani zbog korone pala gotovo za desetinu – postupno povećavati svakog mjeseca za dodatnih 400 tisuća barela (dnevno). Tako će navodno raditi sve do travnja iduće godine, kada se očekuje povratak globalne potražnje za naftom na razinu prije pandemije.

Ubrzana inflacija

Potražnja, međutim, raste brže od očekivanja i ponude, što je ove jeseni gurnulo naftu na 86 dolara. Paralelno se dogodilo poskupljenje plina, ugljena i većine sirovina, što je ubrzalo rast inflacije koja se u listopadu povećala na 6,2 posto u SAD-u, na 4,4 posto u Europskoj uniji, a u Hrvatskoj na 3,8 posto na godišnjoj razini.

Štoviše, u SAD-u je rast inflacije postao glavno političko pitanje, to više što prosječni Amerikanac danas mora plaćati benzin barem 50 posto skuplje nego lani. To je potaknulo predsjednika Joea Bidena da pritisne zemlje OPEC-a na povećanje proizvodnje, kako bi nafta pojeftinila. Zemlje OPEC-a nisu ga uslišale. Stoga je Biden u studenom dogovorio s najvećim potrošačima – Indijom, Kinom, Japanom, Britanijom i ostalima – da će puštati na tržište manje količine nafte iz svojih strateških rezervi kako bi pojeftinili barel.

Međutim, ni taj Bidenov pokušaj nije uspio, jer je nakon objave dogovora s najvećim potrošačima cijena barela faktično ostala ista kao prije. Cijena nafte je pala tek nakon pojave omikrona, ali je pitanje dokad.