Države diljem svijeta prijete pokretanjem trgovinskog rata sa SAD-om nakon što je njegov predsjednik Donald Trump najavio visoke carine za gotovo sve zemlje i time potaknuo pad burzi i rast cijena dobara na svjetskom tržištu.

Mjere koje je Trump najavio u srijedu pokrenule su pad svjetskih financijskih tržišta i naišle na osude drugih svjetskih čelnika koji govore o kraju nekoliko desetljeća duge liberalizacije trgovine, predvođene samim Washingtonom.

U Japanu, jednim od najvećih trgovinskih partnera SAD-a, premijer Shigeru Ishiba rekao je da su carine stvorile „nacionalnu krizu”. Dionice na tokijskoj burzi u petak se kreću prema najgorem danu poslovanja u nekoliko godina.

Investicijska banka JP Morgan tvrdi kako sada postoji 60 posto šansi da će svjetska ekonomija do kraja godine ući u recesiju.

Iz Bijele kuće stižu disonantni tonovi o tome hoće li carine biti trajne ili su samo taktika za dobivanje ustupaka. Sam Trump rekao je da će one SAD-u dati „veću snagu u pregovorima”.

Carine koje je SAD najavio u ponedjeljak najviše su u više od stoljeća: Washington uvodi 10 posto minimalne carine na sav uvoz, te više razine za niz država.

To će vjerojatno povisiti cijene za američke potrošače za raznovrsne proizvode, od kanabisa i tenisica za trčanje do Appleovog iPhonea – ako ta američka tehnološka tvrtka nove troškove prebaci na potrošače, njegov popularni model telefona mogao bi koštati gotovo 2,3 tisuće dolara, pokazuju projekcije financijske institucije Rosenblatt Securities.

Tvrtke u SAD-u i svijetu krenule su s prilagođavanjem novoj situaciji. Automobilska korporacija Stellantis najavila je da će otpustiti američke radnike i zatvoriti svoje tvornice u Kanadi i Meksiku, a General Motors je najavio povećanje proizvodnje na američkom teritoriju.

Kanadski premijer Mark Carney rekao je da je SAD napustio svoju povijesnu ulogu predvodnika međunarodne ekonomske suradnje.

„Svjetsko gospodarstvo danas je temeljno drugačije nego što je bilo jučer”, naglasio je u televizijskom obraćanju kojim je najavio niz protumjera.

Kina je najavila odmazdu za 54 posto carina na njezin izvoz u SAD, kao i Europska unija, suočena s 20 posto carina.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je europske države da zaustave investicije u SAD. Drugi američki trgovinski partneri poput Japana, Južne Koreje, Meksika i Indije najavili su da će se zasad suzdržati od uvođenja recipročnih mjera kako bi pokušali dobiti ustupke. Britanski ministar vanjskih poslova rekao je da London radi na postizanju trgovinskog sporazuma sa SAD-om.

Nema povlačenja?

No saveznici i rivali Washingtona ističu kako je ovaj potez zadao snažan udarac svjetskim trgovinama.

Carine „jasno predstavljaju značajan rizik za svjetske izglede u vrijeme usporenog rasta”, rekla je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva i pozvala Washington da radi na ublažavanju trgovinskih tenzija s partnerima i time umanji neizvjesnost.

Američki ministar trgovine Howard Lutnick i viši trgovinski savjetnik Peter Navarro su obojica u četvrtak poručila predsjedniku da se ne povlači te da povećanje carina ne može biti predmet pregovora.

Čini se da im je Trump poslije proturječio jer je novinarima kazao da carine SAD-u daju „veću snagu u pregovorima”. „Dobro sam ih koristio u prvoj vladi, kao što ste vidjeli, ali sada ih podižemo na potpuno novu razinu”.

U međuvremenu diljem svijeta padaju dionice i cijene nafte, kao i vrijednost američkog dolara. Analitičari upozoravaju da bi carine mogle ugroziti potražnju, uznemiriti opskrbne lance i naštetiti prihodima korporacija.

Američki Dow pao je za gotovo četiri posto, što je najveći jednodnevni pad od lipnja 2020. godine. S&P 500 je izgubio gotovo pet posto, a Nasdaq za šest posto, što je najgori pad od pandemijskog ožujka 2020. godine.

Američke tvrtke sa značajnom prekomorskom proizvodnjom najteže su pogođene. Nike je izgubio 14, a Apple devet posto vrijednosti.

Trgovinske barijere

Trump tvrdi da su „recipročne” carine odgovor na trgovinske barijere postavljene pred američkim izvozom, a njegovi suradnici tvrde da će one vratiti industriju u SAD i otvoriti tržišta u inozemstvu, iako sami priznaju da će za to trebati vremena.

Dio analitičara pokazao je kako je Trumpov tim stigao do izračuna navodnih trgovinskih barijera zapravo putem deficita koje SAD ima s određenim državama. Trump je primjerice tako uveo 50 posto carina Lesotu, državi na jugu Afrike koja u SAD izvozi dijamante, no zbog svog siromaštva ne uvozi američke proizvode te na njih nema 50 posto carina. Kritičari upozoravaju da će Trump teško ‘vratiti’ proizvodnju dijamanata u SAD.

Trumpov potpredsjednik J.D. Vance je pak u razgovoru za Newsmax kritizirao kritičare zbog njihove kratkoročne perspektive.

Smisao carina koje je uveo njegov šef su „nacionalna sigurnost proizvodnje i proizvodnja stvari koje su nam potrebne, od čelika do lijekova”, rekao je potpredsjednik.

Od povratka u Bijelu kuću u siječnju Trumpov pristup prijetnjama, pa povlačenjem prijetnja carinama ugrozio je povjerenje potrošača i poslovnog svijeta. Trump se može ponovno povući jer najavljene carine stupaju na snagu tek 9. travnja.

„Plan carina se ne čini dobro osmišljen. Trgovinski pregovori su visoko tehnička disciplina, a mi smatramo da ovi prijedlozi ne pružaju ozbiljan temelj za pregovore s bilo kojom zemljom”, rekao je James Lucier, jedan od osnivača investicijske tvrtke Capital Alpha.

Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle povisiti inflaciju, povećati rizik od recesije u SAD-u i za nekoliko tisuća dolara povisiti životne troškove američkih stanovnika.

Analitičari upozoravaju da bi carine mogle otuđiti saveznike u Aziji i ugroziti strateške napore SAD-a da obuzda Kinu.

Trump uvodi 24 posto carina Japanu i 25 posto Južnoj Koreji. Obje zemlje su dom američkih vojnih baza. SAD je namijenio i 32 posto carina Tajvanu, u vrijeme dok je taj demokratski otok pod vojnim pritiskom Kine.