Nova Kaledonija, 18.000 kilometara udaljena od Pariza, koja u nedjelju glasa o neovisnosti od Francuske, jedno je od rijetkih područja na svijetu koje je pošteđeno pandemije covida-19 i čiji stanovnici žive normalno.

„Izlazimo, viđamo se s prijateljima, idemo na predstave, bez maski i zaštitnih mjera”, rekla je za AFP Yoanna Wiard, direktorica za ljudske resurse jednog velikog lokalnog poduzeća.

„Živimo posve normalno i znamo koliko imamo sreće” s obzirom na to da je pandemija odnijela već više od milijun ljudskih života u svijetu, dodala je.

„Masku kod nas nećete pronaći”, kazala je Viannick (46) iz Koumaca na sjeveru zemlje.

„Vodimo gotovo normalan život, ali znamo da nam iznad glave visi Damoklov mač”, dodala je.

Istock

Kao i svi birači, na referendumu u nedjelju glasat će bez maske.

Kaledonci će se u nedjelju izjasniti žele li ili ne ostati dijelom Francuske.

Prvi referendum o neovisnosti bio je organiziran 4. studenoga 2018. i na njemu su pobijedili protivnici neovisnosti s 56,7 posto glasova.

Na 270.000 stanovnika Nove Kaledonije do sada je zabilježeno samo 27 slučajeva zaraze koronavirusom i svi su bili uvezeni. Na tom je području karantena trajala najkraće, od 24. ožujka do 20. travnja.

Jedini drugi teritorij posve pošteđen bolesti je francuski prekomorski teritorij Wallis i Futuna, također na Tihom oceanu.

Svi zaraženi ozdravili su, osim posljednjeg, potvrđenog u petak. Osoba je u dvotjednoj karanteni.

Galsko selo

Od 20. ožujka drastično su reducirani međunarodni letovi i svi putnici moraju obvezno u dvotjednu karantenu u hotelima koje je u tu svrhu prenamijenila vlada. Kaledonska vlada, koja ima autonomiju kad je riječ o zdravlju, odlučila je produljiti tu mjeru do 27. ožujka 2021.

„Mi smo malo galsko selo koje odolijeva. Svuda oko nas svijet je suočen s ponovnim brzim širenjem zaraze, pa nam je dužnost sačuvati Novu Kaledoniju u ovoj povoljnoj situaciji”, objasnio je predsjednik vlade Thierry Santa.

Rezultat toga je da su svi revidirali svoje planove za velike praznike, od prosinca do kraja veljače, kaže Yoanna Wiard.

„Umjesto da otputuju, Kaledonci će oživjeti kaledonsko gospodarstvo”, dodala je.

„To je zarazno”, priznaje Viannick, koja s nestrpljenjem očekuje da njezin sin, koji je u prosincu zapeo u Kanadi zbog rjeđih letova, napokon izađe iz karantene.

„Plemena su shvatila da je taj virus opasan”, kazala je.

„Peremo više ruke, kašljemo odmaknuti, stariji su jako zaštićeni. Ako susretnem nekoga koga ne poznajem, više mu ne pružam ruku”, dodala je, što za stanovnike Oceanije nije uobičajeno jer su inače jako srdačni i vole bliske kontakte.

Covid-19 podsjetio ih je, naime, na to kako su zapadnjaci počevši od kraja 18. stoljeća donosili viruse koji su uzrokovali smrtonosne epidemije. Od veljače je čak zabranjeno pristajanje kruzera, koji su inače važan izvor prihoda.

No gospodarski sektor je zabrinut budući da je 73 posto lokalnih poduzeća zabilježilo pad prihoda u zadnjih šest mjeseci, po istraživanju

Trgovačke i industrijske komore iz kolovoza.

„Budućnost je neizvjesna”, rekao je Xavier Benoist, predsjednik Industrijske federacije.

Iduća prilika 2022.

Nova Kaledonija postala je francuski teritorij 1853. i u početku je bila kažnjenička kolonija. Od tada neovisnost je cilj domorodačkog naroda Kanak koji čini oko 40 posto stanovništva.

Rezultati prvog referenduma o neovisnosti 2018. bili su tješnji nego što je bilo očekivano i pobornici neovisnosti to su smatrali svojom malom pobjedom koja će im pomoći na budućim referendumima.

Rezultati su bili podjednako podijeljeni i po rasnoj osnovi, što nije bilo iznenađenje. Regije u kojima dominiraju Europljani, uključujući glavni grad Noumeu, velikom su većinom glasale za ostanak u Francuskoj, dok su područja u kojima žive Kanaci glasala većinom za neovisnost. Europljani čine 27 posto stanovnika Nove Kaledonije.

Razlika između dva tabora tada je iznosila oko 18.000 glasova, pa se ovaj put vodi bitka za glasove 33.000 birača koji tada nisu glasali. No, budući da u zadnjih šest mjeseci nisu objavljeni rezultati niti jednog ispitivanja javnog mnijenja, teško je predvidjeti koliko su kampanje u tome bile uspješne.

Nova Kaledonija po dogovoru potpisanom 1998. ima pravo na tri referenduma o neovisnosti. Iduća prilika pruža se 2022.