Nakon iznenadnog posjeta Moskvi prošlog tjedna koji je izazvao bijes europskih čelnika, mađarski premijer Viktor Orban otišao je na još jedno nenajavljeno putovanje, ovaj put u Kinu, izvijestili su kineski državni mediji u ponedjeljak ujutro.

“Mirovna misija 3.0”, napisao je Orban na platformi X nakon dolaska u Peking, objavivši fotografiju na kojoj se vidi kako ga je u zračnoj luci dočekao zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Hua Chunying.

Kina je ključna sila u stvaranju uvjeta za mir u rusko-ukrajinskom ratu, dodao je Orban na platformi X, a u Pekingu je rekao da Mađarska “snažno cijeni” mirovnu inicijativu Kine u vezi sa sukobom u Ukrajini, prema mađarskoj novinskoj agenciji MTI.

Prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Xinhui, Orban bi se trebao sastati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.

Njegovo putovanje dolazi nakon spekulacija da bi mađarski čelnik mogao posjetiti i Kinu nakon kontroverznog putovanja u Moskvu u petak, tijekom kojeg je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Taj je potez izazvao zaprepaštenje u Europi i SAD-u.

Orban je rekao da je njegov sastanak s Putinom, koji je izvršio invaziju na Ukrajinu, bio “mirovna misija”.

Tijekom zajedničkog nastupa s Putinom nakon razgovora, Orbán je ponovno pozvao na napore za pronalaženje mirnog rješenja za ukrajinski rat.

Nekoliko dužnosnika EU-a kasnije je naglasilo da mađarski čelnik nema službeni mandat EU-a za pregovore s Rusijom, te da to nema nikakve veze s mađarskim šestomjesečnim predsjedanjem Europskom unijom.

Orban, koji je često trn u oku Bruxellesu u nizu pitanja, među čelnicima Europske unije smatra se najbližim Moskvi.

Mađarska je 1. srpnja preuzela rotirajuće predsjedanje EU-om.

Kineski predsjednik Xi posjetio je Mađarsku u sklopu europskog putovanja u svibnju. Peking i Budimpešta održavaju dobre odnose, a Orban je bio jedini čelnik EU koji je prošlog listopada prisustvovao Forumu Pojas i put čiji je domaćin bila Kina.

Mađarska je dio kineske inicijative Pojas i put (BRI), ogromnog infrastrukturnog projekta koji uključuje Kinu koja ulaže milijarde u infrastrukturu i odobrava zajmove mnogim zemljama globalnog juga, u središnjoj Aziji, ali i u dijelovima Europe.