BRUXELLES – Prijedlog digitalnih zelenih potvrda koje je predstavila Europska komisija je korak u dobrom smjeru jer ne donosi nova ograničenja već nudi rješenja za sigurnije slobodno kretanje unutar Europske unije tijekom pandemije. Opća je to ocjena zastupnika Valtera Flege (IDS, Renew Europe), Claudie Monteiro de Aguiar (EPP, Portugal) te Tomislava Sokola (HDZ, EPP), koji su sudjelovali na online konferenciji  za medije Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj na temu uvođenja potvrde s podacima o cijepljenju, testiranju te preboljenoj bolesti COVID-19 za putovanja unutar EU-a. Zastupnici su međutim upozorili da će o nekim od predloženih odredbi vjerojatno trebati dodatna rasprava, ali su naglasili i kako je Europski parlament apsolutno spreman žurno reagirati kako bi kompromisna rješenja čim prije zaživjela u praksi, što je osobito važno uoči turističke sezone.

Zastupnik Valter Flego ocijenio je da je Komisija s prijedlogom trebala izaći još ranije te je upozorio da države članice i dalje „plešu po svome“ . Podsjetio je da su prije godinu dana uvedene zelene trake za promet roba i usluga, kako bi se riješio problem gužvi na granicama koje su nastajale zbog različitih protokola ograničenja širenja pandemije, te je ustvrdio da će se nešto slično vjerojatno trebati napraviti za protok putnika uz potvrde i u ovoj sezoni, uz umreženje svih sustava. Upozorio je da nitko od stručnjaka i imunologa ne zna odgovoriti koliko će digitalna zelena potvrda moći vrijediti jer se ne zna sa sigurnošću koliko dugo traje imunitet osobama koje su preboljele bolest COVID-19 ili su cijepljene protiv nje. Stoga je zaključio da je potvrda „živi organizam“ koji će se zasigurno mijenjati u skladu s odgovorima struke na određena pitanja. „Digitalna zelena potvrda je korak naprijed, ali nije čarobni štapić koji rješava problem putovanja po Europi“, rekao je Flego.  „Nema diskriminacije, ovo je samo pomoć ka laganoj normalizaciji kretanja unutar Europe. Put će biti dugačak i naravno da ćemo budno pratiti što se dešava“, zaključio je.

Zastupnik Tomislav Sokol istaknuo je da je Europski parlament, koji uz Vijeće ministara odlučuje o zakonskom rješenju za digitalne zelene potvrde, spreman brzo djelovati te da bi, prema njegovim očekivanjima, dokument u primjeni mogao biti od lipnja. Naveo je međutim i nekoliko odredbi oko kojih očekuje više rasprave, poput pitanja treba li se državama članicama ostaviti mogućnost priznavanja cjepiva protiv koronavirusa koja nisu odobrena od strane Europske agencije za lijekove. Trenutačni prijedlog Komisije predviđa tu mogućnost, međutim, kazao je Sokol, „postoje jaki otpori takvoj odredbi“ među ostalim i u najjačem parlamentarnom klubu zastupnika, Pučanima. „To je nešto oko čega će vjerojatno biti dosta različitih stavova i u samom Parlamentu“, upozorio je Sokol. Zaključio je međutim da će potvrda svakako biti poboljšanje u odnosu na trenutačnu situaciju te je istaknuo da, suprotno pojedinim komentarima, ne predviđa dodatna ograničenja i ne dijeli građane na one prvog i drugog reda.

Portugalska zastupnica Claudia Monteiro de Aguiar (EPP) pozdravila je prijedlog uvođenju zajedničkog europskog rješenja za kretanje unutar turističke sezone, „umjesto 27 različitih za svaku državu članicu posebno.“ Naglasila je kako od Europske komisije očekuje da pomogne EU članicama u uspostavi sustava potrebnog za dobro funkcioniranje digitalne zelene potvrde, što je posebno važno uoči turističke sezone. Napomenula je da će idući tjedan Europski parlament glasati o inicijativi za uspostavu EU strategije za održivi turizam za koju je ona izvjestiteljica, te da se u tom dokumentu pozivaju države članice da u nacionalnim planovima oporavka ne zanemare financijsku pomoć za turistički sektor. Uz odgovore na krizu prouzročenu pandemijom, prijedlog Europskog parlamenta sadrži i odredbe o prelasku na odgovoran i pametan turizam, te poziv na uspostavu Europske agencije za turizam koja bi, prema riječima Monteiro de Augiar prikupljala podatke i pomagala u donošenju boljih odluka za  industriju.

Profesorica Iris Goldner Lang govorila je o pravnim aspektima digitalne zelene potvrde te je naglasila da je u datim okolnostima ona dobro rješenje, ali da bi se moglo problematizirati pitanje diskriminacije da kojim slučajem ona stupa na snagu već danas.  Pojasnila je da je trenutačno cijepljen iznimno mali broj stanovništva u EU-u i da se te brojke jako razlikuju među državama članicama. „Kada bismo danas uveli digitalnu potvrdu, to bi znatno narušilo određena načela na kojima počiva europsko pravo, pritom prvenstveno mislim na zabranu diskriminacije jer biste ipak tretirali na različiti način mali postotak stanovništva koji je cijepljen jer spada u određenu kategoriju stanovništva i prije je došao na red… Ti bi ljudi imali alternativu – negativan test – ali to bi ipak bio dodatni  napor koji ovi koji su cijepljeni ne bi trebali napraviti.“ Profesorica je istaknula da će za tri mjeseca, kada se očekuje stupanje na snagu uredbe o digitalnoj potvrdi, okolnosti ipak biti drugačije: daleko veći postotak i ujednačenije brojke cijepljenih u državama članicama. Samim time, zaključila je, neće biti moguće govoriti o diskriminaciji na temelju državljanstva ili dobi.  I dalje ćemo imati skupine koje se ne smiju ili ne žele cijepiti te će morati uložiti dodatni napor, poput testiranja, ali imat ćemo i veću procijepljenost i dovoljno cjepiva, kazala je. „To će biti društveno prihvatljivo, a moramo uzeti u obzir ne samo element koristi nego i društvene percepcije da li je nešto fer ili ne.“