Nakon što je lakše ranjen tijekom predizbornog skupa u subotu 13. srpnja u Pennsylvaniji, bivši američki predsjednik i aktualni republikanski kandidat Donald Trump, nakratko je postao najspominjanija osoba u svijetu.

Atentat na Trumpa također je iznova potaknuo rasprave o nasilju u SAD-u, zemlji »ludoj za oružjem«, mnogi su komentatori upozoravali na moguće dramatične posljedice uz primjedbu da se takav čin nasilja može dogoditi bilo gdje, a ne samo u Americi.

Znanstvene studije već dugo upozoravaju na sve veću agresivnost u američkom društvu. »Atentat je bio ono najgore što se moglo dogoditi u današnjoj polariziranoj Americi. Moramo se pripremiti na još više nasilja«, stoji u komentaru američkog političkog analitičara Iana Bremmera, kojeg na platformi X prati gotovo 800.000 ljudi.

Prema Reutersovoj studiji objavljenoj u kolovozu 2023. godine, SAD trenutno bilježi najveći kontinuirani porast političkog nasilja od 70-ih godina. Od napada Trumpovih pristaša na američki Kapitol 6. siječnja 2021. Reuters bilježi 213 slučajeva političkog nasilja.

Dvije trećine tih slučajeva bilo je fizičko nasilje i sukobi, a 18 ih je rezultiralo smrću, piše Deutsche Welle. »Napad na Trumpa posljedica je velike podrške političkom nasilju u našoj zemlji«, objašnjava politolog Robert Pape sa Sveučilišta u Chicagu u intervjuu za britanski Guardian.

Ludi za oružjem

Prema studiji koju je objavilo Sveučilište u sklopu projekta Security and Threats (»Sigurnost i prijetnje«), uzroci porasta nasilja su u nepovjerenju prema političkim vođama i vjerovanju u teorije urote.

Istraživanje je također pokazalo da sada postoji veća podrška i za nasilje protiv Trumpa: deset posto odraslih Amerikanaca, odnosno oko 26 milijuna ljudi, podržava takve postupke. S druge pak strane, 6,9 posto, odnosno oko 18 milijuna ljudi, spremno je koristiti nasilje u Trumpovu korist.

Dok su političari u SAD-u i svijetu osudili napad, na društvenim mrežama nastavljaju se kontroverzne diskusije i iznose se optužbe i prozivanja. »Ovaj incident nije izolirani slučaj«, objavio je republikanski senator iz Ohia J. D. Vance. »Središnja premisa Bidenove kampanje bila je da je Trump autoritarni fašist kojeg se mora zaustaviti pod svaku cijenu.«

Američka demokratska političarka Gabrielle Dee Giffords na platformi X je naglasila: »Političko nasilje je neameričko i nikada ga ne smijemo prihvatiti, nikada.« Giffords je i sama bila žrtva političkog nasilja.

Ova konzervativna demokratkinja i bivša članica Kongresa teško je ranjena u atentatu u siječnju 2011. godine. Metak ju je pogodio u glavu i nakon toga se zbog zdravstvenih razloga povukla iz politike.

Napad na Giffords 2011. smatra se predznakom rastućeg političkog nasilja u SAD-u. Od 2016., otprilike u vrijeme kada se Trump prvi put kandidirao za predsjednika, bilježi se znatan porast incidenata, kaže Gary LaFree, kriminolog sa Sveučilišta Maryland.

On je napravio bazu podataka o terorizmu u kojoj su zabilježeni slučajevi političkog nasilja u razdoblju od 1970. do 2020. To uključuje i planiranu otmicu demokratske guvernerke Gretchen Whitmer iz Michigana, koju je FBI osujetio u listopadu 2020. godine. Tu je i napad na supruga Nancy Pelosi samo nekoliko dana prije američkih izbora u listopadu 2022.

Sve u svemu, pokušaj atentata na Trumpa, prema medijskim izvješćima, »najdramatičniji je čin nasilja« od atentata na američkog predsjednika Ronalda Reagana 1981. godine. Atentat budi sjećanja i na ubojstvo američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 1963. godine, kao i na njegova brata Roberta Kennedyja, koji je ubijen tijekom predsjedničke kampanje 1968. godine. Politički analitičar Ian Bremmer »izrazito je zabrinut da je napad na Trumpa početak izbijanja još većeg političkog nasilja i društvenih nemira«.

Rastuća opasnost

I diljem Europe političari su sa strahom doživjeli atentat na Trumpa. Mnogi su u tome vidjeli rastuću opasnost u vlastitim zemljama, koja se odražava izravno na njih. Crna statistika i više je nego zabrinjavajuća.

U svibnju je slovački premijer Robert Fico teško ozlijeđen nakon što je upucan nekoliko puta u naizgled politički motiviranom napadu. Prošlog mjeseca danska premijerka Mette Frederiksen pretrpjela je ozljedu vrata nakon što ju je napao muškarac dok je šetala središtem Kopenhagena.

Nasilnih napada na političare bilo je i u Njemačkoj. Matthias Ecke, vodeći socijalistički kandidat za izbore u Europski parlament, hospitaliziran je nakon što je napadnut dok je lijepio predizborne plakate.

U Ujedinjenom Kraljevstvu u posljednjih osam godina ubijena su dva člana parlamenta. Laburističku zastupnicu Jo Cox ubio je 2016. neonacist tijekom kampanje za referendum o EU-u, a konzervativnog zastupnika Davida Amessa nasmrt je izbo nožem simpatizer skupine Islamska država tijekom sastanka s biračima 2021. godine.

Ovomjesečni opći izbori pokrenuli su val zastrašivanja birača i kandidata diljem Ujedinjenog Kraljevstva, a pritom su se i laburistički zastupnici žalili na ponašanje nekih pristaša nezavisnih kandidata.

Laburisti su prvo govorili o valu bijesa i prijetećeg ponašanja povezanog sa stajalištem stranke o sukobu Izraela i Hamasa. Policija istražuje i izbornu pobjedu Shokata Adama, nezavisnog kandidata koji podržava Gazu, a koji je pobijedio Jonathana Ashwortha.

Letci koji su naširoko distribuirani u izbornoj jedinici tijekom izbora sugerirali su da je Ashworth bio »apstinent od prekida vatre« i pristaša »genocida«, a njegova fotografija bila je postavljena preko slika uplakane djece i ruševina.

Ti letci nisu pripisani nikakvoj kampanji ili potencijalnom kršenju izbornog zakona, a Adam je negirao odgovornost. U odvojenom je incidentu Ashworth za The Sunday Times rekao da je vodio svoju 10-godišnju kćer kada mu je jedan birač rekao da ga svi preziru.

Jedan je laburistički kandidat za Politico rekao da su kandidati tijekom kampanje bili zabrinuti oko dovođenja djece u izbornu jedinicu zbog zlostavljanja i zastrašivanja kojem su bili izloženi. Jedan je drugi kandidat za Politico rekao da su javne hajke bile posebno problematične zbog onoga što su smatrali nedostatkom odgovarajuće sigurnosti, zbog čega su neki jednostavno odustali od sudjelovanja.

U Britaniji je jedna od glavnih meta nasilnog ponašanja bio Nigel Farage, veteran Brexita i vođa radikalne stranke Reform UK, inače blizak Trumpov prijatelj. Njega su više puta gađali pićem i drugim predmetima dok je vodio kampanju u javnosti te mu je dugo bila potrebna danonoćna zaštita. On je brzo povukao paralele između toga i napada na Trumpa.

I prošlotjedni summit Europske političke zajednice u palači Blenheim u južnoj Engleskoj bio je prilika za europske čelnike da se suprotstave političkom nasilju nakon pokušaja atentata na Trumpa. Čelnici 47 europskih zemalja okupili su se u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje im je domaćin bio Keir Starmer, novi britanski laburistički premijer.

Neke europske zemlje već su uvele nove zakone kako bi zaštitile političare od rastuće prijetnje. U Slovačkoj su zakonodavci prošlog mjeseca usvojili novi zakon, nakon pokušaja ubojstva premijera Fica.

Taj zakon zabranjuje okupljanja u blizini domova političara ili sjedišta vlade. Vlada Ujedinjenog Kraljevstva ranije ove godine najavila je 31 milijun funti dodatne potrošnje za sigurnost zastupnika.

Ipak, za mnoge je političare prijetnja i dalje ozbiljna. Vođa nizozemske krajnje desne Slobodarske stranke Geert Wilders, koji je i sam godinama pod 24-satnom zaštitom, na X-u je objavio da se »ono što se dogodilo u SAD-u može dogoditi i u Nizozemskoj«.

Raspirivanje mržnje

Konačno, svi svjetski lideri osudili su atentat na Trumpa kao prijetnju demokraciji, a Moskva je opisala napad kao posljedicu američke politike raspirivanja mržnje. Nakon atentata na Trumpa reagirao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je također osudio ovaj nemili događaj.

»Najoštrije osuđujem napad na bivšeg predsjednika Trumpa i želim mu brz oporavak. Političko nasilje je neprihvatljivo i najveća je opasnost za demokraciju«, napisao je hrvatski premijer, koji je poslije toga istu poruku objavio i na engleskom jeziku.

Uzimajući u obzir sve okolnosti, činjenice, »crnu statistiku«, medijsku prezentaciju u senzacionalističkom tonu, posebno eskalaciju mržnje i nasilja na društvenim mrežama… zaključak je jednostavan: živimo u vremenu kad političko nasilje postaje svojevrsna omča za demokraciju.

I, da, političkog nasilja nije pošteđena ni Hrvatska. Možemo ga vidjeti gotovo tijekom svakog zasjedanja Sabora, u uobičajenoj dnevnoj retorici na političkoj sceni, nekontroliranim ispadima pojedinih aktera uključujući i predsjednika države, kao i standardnu »revolucionarnu« praksu oporbene ljevice (SDP, Možemo!) potpomognute notornim Mostom da demonizira sve oko sebe, s brutalnom retorikom uperenom protiv Plenkovića, HDZ-a i Vlade.

Drugim riječima, javna komunikacija u hrvatskoj političkoj areni posljednjih se godina pretvorila u političku bojišnicu u kojoj razmjena mišljenja sve češće prelazi granicu normale i postaje nasilnički oblik ponašanja.

Čovjek kojeg ćemo navesti samo inicijalima – ZM, u takvom je kontekstu paradigmatski primjer, iako mu pojedinci s lijeve strane spektra ugrožavaju dominaciju. Možemo i ovako zaključiti: Kad višak slobode govora pati od manjka odgovornosti, dosadašnje pojedinačne društvene anomalije lako se pretvaraju u masovnije ispade ekstremizma…

Napad na Vladu

Prije četiri godine još jedan čin na Markovu trgu šokirao je javnost. Danijel Bezuk pucao je na Banske dvore, što je poslije okarakterizirano kao teroristički čin. Naime, Bezuk (22), iz Kletišta pokraj Kutine, 12. listopada 2020. u 8.06 dotrčao je na Markov trg, ispalio rafal na zgradu Vlade i pritom policajca koji je stajao na ulazu pogodio s četiri metka.

Drugom policajcu, kojeg je zahvatio Bezukov metak, propucane su hlače. Treći policajac prošao je neokrznut. Bezuk je ispalio više od 20 hitaca. Istog dana počinio je samoubojstvo; 24 minute nakon pucnjave njegovo tijelo pronašli su u ulici Jabukovac, manje od dva kilometra od mjesta napada. Bezuk se ubio pištoljem koji su pronašli pokraj njega…