Nema sumnje

Od 88.125 znanstvenih radova na temu klimatskih promjena, u samo 28 se tvrdi da čovjekovo djelovanje nema veze s njima

T.I.

Foto: iStock

Foto: iStock

Prethodno istraživanje koje je pokrivalo razdoblje od 1991. do 2012. pokazalo je da su u 97 posto radova znanstvenici tvrdili da je promjena klime posljedica ljudskog djelovanja. U radovima od 2012. do 2020. taj je postotak skočio na 99,9 posto



Svi smo u nekoj mjeri svjesni klimatskih promjena oko kojih je prevladavajući znanstveni konsenzus da su izravna posljedica ljudskog uplitanja u okoliš, ubrzanom i nepromišljenom uporabom fosilnih goriva. Međutim, čini se da mnogi ne žele prihvatiti tu činjenicu, okrivljujući promjenu Zemljinog “prirodnog ciklusa” ili čak negirajući da je promjena u potpunosti.


Prema nalazima istraživačkog centra Yale programa o komunikaciji o klimatskim promjenama Yale School of Environment, približno 72 posto ljudi u SAD -u vjeruje da se globalno zatopljenje događa, no samo 57 posto vjeruje da je “uglavnom uzrokovano ljudskim aktivnostima”. Što je još alarmantnije, 25 posto Amerikanaca vjeruje da postoji “mnogo neslaganja” između znanstvenika oko toga dolazi li uopće do globalnog zatopljenja, što ukazuje na jasnu podjelu između nalaza znanstvenika i percepcije javnosti o njima.


Kako bi uklonili nedoumice po tom pitanju stručnjaci sa Sveučilišta Cornell u Ithaci u New Yorku pregledali su ukupno 88.125 znanstvenih radova objavljenih od 2012. do 2020. godine na temu klimatskih promjena. Njihovo istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu Environmental Research Letters, zapravo se nadovezuje se na studiju iz 2013. godine u kojoj su analizirani svi znanstveni radovi o klimi objavljeni između 1991. i 2012. godine.




Studija iz 2013. godine pokazala je da su se u 97 posto radova autori složili kako su ljudi izravno odgovorni za klimatske promjene koje se trenutačno događaju, dok je sada udio znanstvenih radova s istim zaključkom premašio 99,9%.


“Ako je rezultat od 97% iz 2013. godine ostavio prostora za bilo kakve dvojbe oko znanstvenog konsenzusa vezanoga uz ljudski utjecaj na klimu, novi rezultati otišli su korak dalje u eliminiranju bilo kakve nesigurnosti. Ovo bi trebao biti kraj dvojbama” – poručio je glavni autor studije Mark Lynas.


Lynas i njegovi kolege prvo su analizirali nasumično odabrani uzorak od 3 tisuće znanstvenih radova i u njima, uz pomoć posebnih pretraživačkih algoritama, pronašli tek četiri rada čiji su autori skeptični oko činjenice da su ljudske aktivnosti odgovorne za globalne klimatske promjene. Potom su istu metodu primijenili i na svih 88.125 radova, da bi u konačnici pronašli njih tek 28 implicitno ili eksplicitno skeptičnih oko direktne povezanosti ljudi i klimatskih promjena, s time da su svi bili objavljeni u manjim časopisima. Ti radovi, imali su određene poveznice. Dosta njih tvrdi da su za klimatske promjene odgovorne promjene Sunčeve aktivnosti, kozmičke zrake ili prirodne fluktuacije.


Ne samo da je u studiji kvantificiran znanstveni konsenzus oko klimatskih promjena, već je stručna literatura analizirana na koherentan i nearbitrarni način kako bi se izbjeglo isticanje pojedinih radova koji se ne slažu s prevladavajućim mišljenjem. S obzirom na svoj opseg, studija nije podložna “cherry-pickingu”, odnosno logičkoj pogrešci nekompletnih dokaza i namjernom iskrivljavanju slike.


Ovo istraživanje je samo još jedna potvrda lošeg utjecaja ljudi na Zemlju, a dolazi u prigodno vrijeme budući da će se 31. listopada do 12. studenog u Glasgowu održati konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26), na kojoj će svjetski čelnici raspravljati i potencijalno postaviti nove pravno obvezujuće sporazume kojima je cilj spriječiti da globalne temperature izmaknu kontroli. Trenutni Pariški sporazum o klimi, sklopljen na konferenciji UN -a prije pet godina, obavezao je svijet na poteze koji bi morali zadržati rast temperature na u okviru od 1,5 ° C.