REUTERS
povezane vijesti
Globalna potražnja za energijom porasla je jedan posto u 2022. godini, a rekordni rast obnovljivih izvora energije nije ni okrznuo dominaciju fosilnih goriva, pokazalo je u ponedjeljak izvješće o globalnoj energetici.
Prošlu godinu obilježila su previranja na energetskim tržištima zbog ruske invazije na Ukrajinu, koja je u Europi i Aziji podigla cijene plina i ugljena na rekordne razine, pokazalo je istraživanje britanskog Energy Institutea.
Institut je izvješće o energetici sastavio prvi puta, zajedno s konzultantskim kućama KPMG i Kearny, preuzevši taj posao od BP-a, koji ga je objavljivao od sredine prošlog stoljeća.
Proizvodi od nafte, plina i ugljena zadržali su uvjerljivo vodeće mjesto u pokrivanju potražnje za energijom, s 82 posto udjela u opskrbi, kao i u 2021., unatoč dosad najvećem povećanju kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, za ukupnih 266 gigavata.
Kada se izuzme hidroenergija, obnovljivi izvori činili su 7,5 posto globalne potrošnje, što je za jedan postotni bod više nego u 2021., a rast u sektoru predvodile su Sunčeva i energija vjetra, utvrdili su autori izvješća.
Proizvodnja struje porasla je za 2,3 posto, slabije nego u 2021. Udio Sunčeve i energije vjetra dosegnuo je rekordnih 12 posto, ponovno nadmašivši nuklearnu čiji je udio smanjen za 4,4 postotna boda.
Rast proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, bez hidroelektrana, blago je pak usporio, na 14 posto, uz najveći udio Sunčeve energije i Kinu u ulozi motora rasta.
Ugljen je zadržao dominantnu poziciju s udjelom u proizvodnji, od oko 35 posto.
Globalna potražnja za plinom pala je za tri posto zbog rekordnih cijena u Europi i Aziji, ali je još uvijek činila 24 posto potrošnje primarne energije, tek neznatno manje nego u godini ranije.
Proizvodnja plina bila je stabilna, uz ravnomjerno, 5-postotno povećanje proizvodnje ukapljenog plina, na 542 milijarde prostornih metara, i Sjevernu Ameriku i azijsko-pacifičku regiju u ulozi vodećih proizvođača.
Europa je uvelike zaslužna za rast potražnje za ukapljenim plinom, povećavši uvoz za 57 posto, dok su zemlje azijsko-pacifičke regije te Južne i Srednje Amerike kupovale manje. Japan je pritom istisnuo Kinu s mjesta najvećeg svjetskog uvoznika ukapljenog plina.
Potrošnja ugljena porasla je 0,6 posto, dosegnuvši najvišu razinu od 2014., uglavnom poduprta kineskom i indijskom potražnjom dok se u Sjevernoj Americi i Europi smanjila.
Proizvodnja ugljena bila je sedam posto veća nego prethodne godine, ponajprije zahvaljujući Kini, Indiji i Indoneziji.
Globalna potražnja za primarnom energijom porasla je lani oko jedan posto, nakon 5,5-postotnog skoka u 2021., ali je još uvijek bila za tri posto viša nego u pretpandemijskoj 2019. godini.
Potrošnja energije porasla je posvuda osim u Europi, pokazalo je izvješće.
