Joe Biden je najavio dugo očekivani prekid vatre kako bi se okončale borbe između Izraela i Hezbollaha, u onome što je nazvao “povijesnim” dogovorom za okončanje 14-mjesečnog rata.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu podržao je skori prekid vatre u ratu zemlje s libanonskom skupinom nakon što je njegov cijeli kabinet odobrio dogovor u utorak navečer unatoč protivljenju njegovih krajnje desnih saveznika.

U televizijskim izjavama nakon što se izraelski sigurnosni kabinet sastao kako bi glasovao o prijedlogu za 60-dnevni prekid vatre, Netanyahu je rekao da je spreman provesti dogovor, ali je dodao da će Izrael zadržati “potpunu vojnu slobodu djelovanja” u slučaju kršenja od strane Hezbollaha.

“Mi ćemo provoditi sporazum i snažno reagirati na svako kršenje. Zajedno ćemo nastaviti do pobjede”, rekao je Netanyahu.

U govoru iz Bijele kuće, Biden je rekao: “Prema dogovoru postignutom danas, koji stupa na snagu sutra u 4 ujutro po lokalnom vremenu, borbe preko libanonsko-izraelske granice će prestati”. Ponovio je posljednje dvije riječi: “Završit će.”

“Ovo je osmišljeno kao trajni prekid neprijateljstava. Ono što je ostalo od Hezbollaha i drugih terorističkih organizacija neće smjeti, naglašavam, više neće smjeti ugroziti sigurnost Izraela”, rekao je.

Biden je rekao da američke trupe neće biti angažirane na granici između Izraela i Libanona, ali da ćemo “mi, zajedno s Francuskom i drugima, pružiti potrebnu pomoć kako bismo osigurali da se ovaj dogovor provede u potpunosti i učinkovito”.

Dogovor je uslijedio nakon višemjesečnog međunarodnog lobiranja Bidenove administracije, koja je pokrenula očajničke napore da zaustavi borbe, ali je redovito izostajala nakon obećanja da je dogovor neizbježan.

Očekuje se da će SAD biti ključni sigurnosni jamac sporazuma. Potpisivanje primirja dolazi s manje od dva mjeseca preostala u Bidenovoj administraciji, što znači da bi novoizabrani predsjednik Donald Trump mogao nastaviti podržavati ili poništiti dogovor kada stupi na dužnost 20. siječnja.

Netanyahu je rekao da postoje tri razloga za postizanje primirja: usredotočiti se na prijetnju iz Irana; obnoviti potrošene zalihe naoružanja i odmoriti umorne rezerviste; i izolirati Hamas, palestinsku militantnu skupinu koja je pokrenula rat u regiji kada je napala Izrael 7. listopada prošle godine.

Za Izrael je važno da je Hezbollah odustao od zahtjeva da prekid vatre u Libanonu ovisi o okončanju borbi u Gazi.

Netanyahu je primijetio ono što je rekao da je slabost skupine nakon 13 mjeseci borbi, rekavši: “Vratili smo [Hezbollah] desetljeća unazad, eliminirali … njegove najviše vođe, uništili većinu njegovih raketa i projektila, neutralizirali tisuće boraca i izbrisali godine teroristička infrastruktura blizu naše granice.”

Dužnosnici Bidenove administracije rekli su da su se pregovori nastavili do ponedjeljka navečer i da, iako su rasprave bile “vrlo konstruktivne”, “ništa nije učinjeno dok sve nije učinjeno”. Ništa nije dogovoreno dok se sve ne dogovori.”

Krajnje desničarski izraelski ministar Itamar Ben-Gvir napisao je na društvenim mrežama da se protivi sporazumu, nazivajući ga “povijesnom pogreškom”. Rekao je da Izrael “ne smije vjerovati nikome osim sebi” i predvidio da će to uskoro dovesti do ponovne borbe s Hezbollahom u Libanonu.

Ali nije zaprijetio povlačenjem iz Netanyahuove vladajuće koalicije, što ukazuje da bi izraelski premijer mogao obuzdati bilo kakvo nezadovoljstvo na desnom krilu svoje vladajuće koalicije.

Sukob na plavoj liniji – crti razgraničenja koja dijeli Libanon od Izraela – eskalirao je krajem rujna, kada su stotine Hezbollahovih dojavljivača eksplodirale u napadu koji se pripisuje Izraelu. Izrael je tada ubio veći dio Hezbollahovog vodstva u zračnim napadima i pokrenuo kopnenu invaziju južnog Libanona.

Prema uvjetima sporazuma, Izrael će se u potpunosti povući iz južnog Libanona, dok će Hezbolah premjestiti svoje teško naoružanje sjeverno od rijeke Litani, oko 25 km sjeverno od granice.

Tijekom 60-dnevne prijelazne faze, libanonska vojska će se rasporediti u tampon graničnu zonu uz postojeće mirovne snage UN-a. O dugotrajnim graničnim sporovima raspravljat će se nakon razdoblja povlačenja od 60 dana.

Proces će nadzirati nadzorni mehanizam pod vodstvom SAD-a koji će djelovati kao sudac u slučajevima kršenja. Pismo jamstva koje nije bilo formalno dio dogovora navodno jamči američku potporu izraelskoj slobodi djelovanja ako Hezbollah ponovno napadne Izrael ili premjesti svoje snage ili oružje južno od Litanija.

Sporazum slijedi obrise rezolucije 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, kojom je okončan 36-dnevni rat Izraela i Hezbollaha 2006., ali nikada nije u potpunosti proveden.