Danas je vlada Novog Zelanda iznijela kontroverzni prijedlog da oporezuje stočare jer njihovo blago podriguje, ispušta plinove i mokri, u okviru plana da ograniče klimatske promjene i ispuštanje stakleničkih plinova.

Ova odluka očekivano je izazvala bijes poljoprivrednika u velikoj zemlji koja broji tek 5 milijuna ljudi, ali i oko 10 milijuna goveda i 26 milijuna ovaca. Mliječni proizvodi, kako navodi AP, su najjači izvozni novozelandski izvozni adut.

Udruge farmera su očekivano dočekale na nož odluku vlade, baš kao i konzervativna oporba. Oni smatraju da će se s pokušajem ovakvog oporezivanja poljoprivrede problemi s zagađivanjem atmosfere samo pojačati. Naime, mnoge farme bi se mogle okrenuti drugim načinima privređivanja, pa bi se stočarska proizvodnja mogla preseliti u druge zemlje gdje su ekološki standardi ionako niži, pa se globalno može desiti kontraefekt. Najveća lobistička organizacija u sferi poljoprivrede Federated Farmers poručila je vladi da će ova odluka „iščupati utrobu ruralnog Novog Zelenda“  i da bi uskoro farme mogle biti zamijenjene drvećem.

No, činjenica jest da polovicu stakleničkih plinova na Novom Zelandu ispuštaju upravo farme i pojačavaju efekt zagrijavanja planeta. Konkretno, ovdje je riječ o metanu koji se stvara podrigivanjem i ispuštanjem vjetrova i dušikovom oksidu iz mokraće životinja.

Uvođenje novih poreza dio je izbornog obećanja laburističke stranke na vlasti da će učiniti zemlju ugljično neutralnom do 2050. Dio tog plana uključuje obećanje da će smanjiti emisije metana s farmi 10% do 2030. i do 47% do 2050.

Ostaje nejasno kako vlada misli održati proizvodnju hrane i smanjiti stvaranje stakleničkih plinova na farmama. Što god se dogodilo, krave će nastaviti podrigivati i mokriti. Očito je plan da se takva proizvodnja, odnosno broj grla smanji.

Iznos poreza još se ne zna, ali se zna da će se početi naplaćivati 2025. godine.

AP prenosi riječi premijerke Jacinde Ardern da će sav novac prikupljen od predloženog poljoprivrednog poreza biti vraćen u industriju za financiranje novih tehnologija, istraživanja i plaćanja poticaja za poljoprivrednike.

Ovo nije prvi put da Novi Zeland pokušava uvesti ovakav porez kakvog (još) nema nigdje u svijetu. Još 2003. također laburistička vlada je htjela ograničiti emisije metana s farmi uvođenjem poreza kolokvijalno i pogrdno nazvanog „porezom na prđenje“. No, tada je otpor farmera bio prejak, a situacija s klimom blaža, s manje suša i poplava, pa je pokušaj neslavno propao.