Mađarski premijer Viktor Orban prvo je uplašio Europsku komisiju i Europsko vijeće pismom koje im je poslao, a u kojem im je objasnio što čeka EU ako Donald Trump ponovo postane američki predsjednik.

A navodno ih čeka, tako je opet navodno Trump pojasnio Orbanu, brzi dogovor Amerike i Rusije o kraju rata u Ukrajini. A Putinom neka se dalje bave samo Europljani. A potom je osnovao treći najjači zastupnički klub u Europskom parlamentu »Domoljubi za Europu«.

Njegova stranka Fidesz najveći dio prošlog saziva nije pripadala niti jednom klubu zastupnika. Oni su naime napustili ili bili zamoljeni da napuste Klub Europske pučke stranke (EPP) u ožujku 2021. godine. A nakon što su na europskim izborima održanim 9. lipnja ove godine desne i krajnje desne stranke prošle izuzetno dobro, Orban je odlučio okupiti istomišljenike u Europskom parlamentu. Prvo ih je našao u jednoj češkoj i jednoj austrijskoj stranci.

U ANO Andreja Babiša i FPÖ-u Herberta Kickla. Zastupnici češkog ANO-a u Europskom parlamentu pripadali su skupini Renew Europe koja okuplja europske liberale gdje je najjača stranka Renesansa francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Međutim, ANO je tu skupinu napustio nakon izbora za Europski parlament zbog neslaganja oko programa. FPÖ je pripadao krajnje desnoj skupini Identitet i demokracija (ID). Predsjednici triju stranaka osnivača su 30. lipnja 2024. potpisali »Domoljubni manifest za europsku budućnost«.

Taj dokument sadrži osnovni program i namjere nove političke grupacije koje uključuju slabljenje središnjih institucija EU-a, naglasak na europski kulturni identitet, snažnije mjere protiv nezakonitih migracija i reviziju Europskog zelenog dogovora.

Ubrzo potom novoj su se grupaciji počele pridruživati i druge stranke. To su mađarska Demokršćanska narodna stranka (KDNP), koja ima jednog eurozastupnika, a nju su potom slijedile portugalska stranka Chega koja ima dva eurozastupnika.

Potom su počeli dolaziti i teškaši. Prvo je došao španjolski VOX, pa nizozemska Stranka za slobodu (PVV), Danska narodna stranka i belgijski Vlaams Belang. I onda je došla po broju eurozastupnika najjača krajnje desna stranka, Nacionalno okupljanje Marine Le Pen i Jordana Bardelle. Za njima je došla i talijanska Lega.

Suverene nacije

Inače, preduvjet za osnivanje političke skupine u Europskom parlamentu je članstvo najmanje 23 eurozastupnika iz najmanje sedam država članica EU-a. Skupina je ispunila ovaj kriterij 6. srpnja ove godine. Tog je dana Bardella bio izabran za predsjednika ove nove grupacije.

Druga nova grupacija u Europskom parlamentu je »Europa suverenih nacija«. Nju je u osnovi osnovala Alternativa za Njemačku nakon što su oko nje sanitarni koridor stvorile i vodeće članice »Domoljubi za Europu«, a nakon izjave jednog od vodećih članova AfD-a Maximiliana Kraha koji je izjavio da nisu baš svi SS-ovci bili loši ljudi. AfD je oko sebe skupio neke manje krajnje desne opcije kao što je jedan zastupnik francuskog Reconquête. Tu je i Bugarski preporod koji je u proljeće organizirao takozvanu »Sofijsku deklaraciju« sa slovačkom Republikom, nizozemskim Forumom za demokraciju, mađarskim Pokretom Naša domovina, Alternativom za Švedsku i Strankom poljoprivrednih stočara Grčke. Tu su i španjolska Se Acabó La Fiesta (SALF), grčka Pobjeda, poljski NN, slovačka Republika i bugarski Revival.

Na konstituirajućoj sjednici za supredsjedatelje zastupničke skupine izabrani su René Aust (AfD) i Stanisław Tyszka iz poljskog NN-a, a za zamjenike predsjednika Sarah Knafo (Reconquête), Milan Uhrík (Republika) i Stanislav Stoyanov (Revival).

Nekada velika zvijezda europske desne scene, a sada praktički dio europskog, ali i svjetskog establišmenta (vidi ovogodišnji G7 samit), Giorgia Meloni u ovom se sazivu Europskog parlamenta skućila u zastupničkom klubu Europskih konzervativaca i reformista (ECR).

A ostalo je u Europskom parlamentu ostalo manje-više isto. Za predsjednicu Europskog parlamenta za sljedeće dvije i pol godine ponovo je izabrana Roberta Metsola, članica Europske pučke stranke iz Malte. A potom su eurozastupnici izabrali i 14 potpredsjednika za pri čemu su bez tih čelnih mjesta ponovno ostali kandidati krajnje desnih zastupničkih klubova. Dakle »Domoljubi za Europu« i »Europa suverenih nacija« ostali su bez i jedne potpredsjedničke pozicije.

Tih 14 novih potpredsjednika biralo se između 17 kandidata. U prvom krugu, tajnim glasanjem na papirnatim listićima, potporu je dobilo 11 kandidata. Troje iz Europske pučke stranke (EPP), petero iz kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), dvoje iz kluba liberala Renew te jedan kandidat Zelenih.

Apsolutnu većinu predanih i važećih glasova nisu dobili kandidati dva prethodno spomenuta krajnje desna zastupnička kluba. No ni kandidati umjerenijeg desnog kluba Europskih konzervativaca i reformista (ECR) i kandidat krajnje lijevog kluba Ljevica nisu prošli u prvom krugu.

U drugom krugu potreban broj glasova dobili su, međutim, i kandidati ECR-a Roberts Zile i Antonella Sberna, te kandidat Ljevice Younous Omarjee. Bez potpredsjedničkih mjesta ostali su Klára Dostalova i Fabrice Leggeri iz »Domoljuba za Europu«, te Ewa Zajaczkowska-Henrik, kandidatkinja »Europe suverenih nacija«.

Takozvani proeuropski zastupnički klubovi ranije su dali do znanja da će nastaviti provoditi politiku »sanitarnog kordona«, praksu kojom se zastupnicima krajnje desnice u glasanjima želi onemogućiti preuzimanje čelnih mjesta u Europskom parlamentu.

Među klubovima koje se smatra proeuropskim su pučani, liberali, socijalisti i zeleni koji, bez obzira na političke razlike, takvom praksom sprečavaju desnicu da preuzme čelništvo parlamenta i čelna mjesta parlamentarnih odbora.

Najbrojniji klub

Europski parlament u svom desetom sazivu ima 720 zastupnika. Europski pučani su naravno najbrojniji zastupnički klub Europskog parlamenta sa 188 zastupnika, a po snazi ih slijede socijalisti (S&D) sa 139 zastupnika. ECR ima 78 eurozastupnika. Liberali okupljeni u klubu Renew imaju 77 zastupnika, a Zeleni 59. Ljevica ima 46. Što se tiče »Domoljuba za Europu« oni imaju 84 zastupnika, a »Europa suverenih nacija« 25. Nezavisnih zastupnika je 33.

Europski parlament je u srijedu, u prvoj rezoluciji svog novog saziva, Ukrajini poručio kako će joj i dalje biti snažan saveznik. Rezolucija, koju je podržalo 495 zastupnika, prvo je službeno stajalište novoizabranog Europskog parlamenta o ratu Rusije protiv Ukrajine. Ističe nastavak potpore eurozastupnika »neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica«, sve do, kako je istaknuo predstavnik europskih pučana, »poraza Rusije«. Protiv je glasovalo 137 zastupnika a suzdržanih je bilo 47.

Jedinstvena osuda ruske agresije na Ukrajinu

Prva rezolucija 10. saziva EP-a poziva na nastavak, širenje i stroži nadzor sankcija protiv Rusije i Bjelorusije. Eurozastupnici su podržali zapljenu zamrznute ruske imovine i njeno korištenje za vojnu i drugu pomoć Ukrajini.

EU i države članice pozvali su da »povećaju svoju vojnu potporu Ukrajini onoliko dugo koliko je potrebno i u bilo kojem obliku«, te tako Moskvi poručili da se u novom sazivu ništa ne mijenja u stajalištima spram Rusije i rata koji je pokrenula.

Rasprava koja je prethodila glasanju pokazala je da je Parlament gotovo jednoglasan u načelnoj osudi same ruske agresije na Ukrajinu, bez obzira na to što je u novom sazivu veći broj zastupnika krajnje desnih stranka koje se proziva za povezanost s Moskvom.