
Hrvatska upućuje oko 39 tisuća radnika, uglavnom u građevinskom sektoru / Foto Denis LOVROVIĆ
Izaslani radnici ubuduće bi trebali dobivati i dodatke, poput nagrade ili božićnice, u iznosima koji se temeljem kolektivnih ugovora ili zakona primjenjuju na radnike zemlje domaćina. Troškovi putovanja i smještaja poslodavac će im morati nadoknaditi ili te troškove ugraditi u plaću. Zemlja domaćin, nadalje, može odlučiti da se na izaslane radnike primjenjuje regionalni ili sektorski kolektivni ugovor, ako je to za radnika povoljnije od nacionalni propisa ili kolektivnog ugovora
ZAGREB – Odbor za rad i socijalna pitanja Europskog parlamenta usvojio je nacrt izmjena direktive o upućenim radnicima prema kojima bi se na radnika koji je u drugu zemlju članicu upućen na rad dulje od dvije godine primjenjivala sva radna prava zemlje domaćina. O tom nacrtu idući tjedan trebao bi glasovati Parlament kako bi se potom krenulo u neformalne razgovore s Vijećem EU-a koje još nije postiglo dogovor. Ministri bi danas trebali postići politički dogovor oko tog dokumenta koji bi upućenim radnicima trebao podići »standard«. Naime, poduzeća upućenim radnicima često isplaćuju minimalnu plaću zemlje domaćina te su oni jeftiniji od lokalnih radnika, u nekim slučajevima i do 50 posto. No, načelo jednake plaće za jednak rad na istom radnom mjestu poslodavcima iz siromašnijih zemalja ne odgovara jer će im povećati troškove i smanjiti konkuretnost. Stoga ne čudi da se zadnje dvije godine i domaći poslodavci, posebno u građevinskom sektoru, bune i traže da se Hrvatska jasnije odredi prema izmjeni direktive. Prema zadnjim podacima, Hrvatska upućuje gotovo 39 tisuća radnika uglavnom u građevinskom sektoru.
Izaslani radnici ubuduće bi trebali dobivati i dodatke, poput nagrade ili božićnice, u iznosima koji se temeljem kolektivnih ugovora ili zakona primjenjuju na radnike zemlje domaćina. Troškovi putovanja i smještaja poslodavac će im morati nadoknaditi ili te troškove ugraditi u plaću. Zemlja domaćin, nadalje, može odlučiti da se na izaslane radnike primjenjuje regionalni ili sektorski kolektivni ugovor, ako je to za radnika povoljnije od nacionalni propisa ili kolektivnog ugovora. Svi osigurači kojima se nastoji eliminirati socijalni dumping primjenjivat će se i na agencijske radnike koji su izaslani, ali i na radnike podizvođača, odnosno oni moraju biti plaćeni kao i glavni izvođač.
Sve je jasnije kako će se pitanje prometa, odnosno vozača, rješavati zasebno, u setu prometnih zakona. To je podržao i resorni parlamentarni odbor što bi moglo ukazati i da će dogovor Vijeća ići u tom smjeru. Pravila o jednakoj plaći za jednak rad na istom radnom mjestu u sektoru prometa, gdje vozači u mjesecu mogu »raditi« u više zemalja članica EU-a, poprilično bi zakomplicirao računovodstva. Stoga i dio zemalja EU-a lobira da se promet regulira posebnim zakonodavstvom te su spremni »rušiti« prijedlog direktive. Riječ je o zemljama Višegradske skupine, odnosno Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i Poljskoj koje su saveznika našle u Španjolskoj. Hrvatska, koja se unatoč pritiscima poslodavaca ponaša više kao promatrač, idući bi tjedan na ministarskom sastanku mogla odabrati stranu i stati uz Višegradsku skupinu.
Prema podacima europske komsije u 2015. godini u EU-u je radilo više od dva milijuna upućenih radnika, što je u petogodišnjem razdoblju porast od 41,3 posto. Njemačka, Francuska i Belgija zemlje su u koje se radnici iz drugih država najviše upućuju. Istodobno, ljestvicu zemalja koje najviše upućuju radnike predvodi Poljska s više od 436 tisuća radnika, a slijede Njemačka i Francuska.