Amnesty International

Nova afera u Srbiji. BIA uz pomoć špijunskog softvera “krekirala” mobitele novinara i aktivista

T.I.

Reuters / iStock

Reuters / iStock

Izraelski špijunski softver Srbija je dobila u sklopu paketa pomoći za borbu s organiziranim kriminalom



U Srbiji je na pomolu nova velika afera. Amnesty International u svojem izvješću tvrdi kako su srbijanski dužnosnici instalirali domaći špijunski softver na mobitele desetaka novinara i aktivista. Navodi se kako postoje dokazi u najmanje dva slučaja da je za otključavanje telefona bio korišten softver koji je Srbija kupila od izraelske tvrtke za nadzor Cellebrite DI Ltd.


Amnesty srpski špijunski softver naziva “NoviSpy” i tvrdi da omogućuje izradu skrivenih snimki zaslona mobilnih uređaja i kopiranje kontakata, koje potom učitava na servere pod kontrolom vlade.


“U više slučajeva, aktivisti i novinari prijavili su znakove sumnjivih aktivnosti na svojim mobilnim telefonima izravno nakon razgovora sa srpskom policijom i sigurnosnim tijelima”, navodi Amnesty International, prenosi Reuters.




Srbijanska ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova, kao i obavještajna agencija BIA nisu odgovorili na zahtjeve za komentarom.


Softver izraelskog Cellebritea koristi i FBI za otključavanje pametnih telefona i traženje dokaza nad osumnjičenicima.


“Ako su te optužbe točne, to bi potencijalno moglo predstavljati kršenje našeg licencnog ugovora s krajnjim korisnikom i moglo bi dovesti do obustave korištenja ove tehnologije u Srbiji. Postavljanje softvera za nadzor novinara nije ono što radimo”, rekao je David Gee, direktor marketinga Cellebritea Reutersu.


Jedan od aktivista kojeg spominje Amnesty u izvješću tvrdi da su mu kontakti na telefonu eksportirani odmah nakon sastanka s BIA-om. Telefon je odmah pokazao stručnjaku za digitalnu forenziku koji je utvrdio da je softver izvezao njegove kontakte i poslao privatne fotografije na poslužitelj koji kontrolira BIA.


Prema Amnestyju, Srbija je dobila uređaje za krekiranje telefona od Cellebritea kao dio šireg paketa pomoći osmišljenog da pomogne za ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU. Paket je financirala norveška vlada, a upravljao Ured Ujedinjenih naroda za projektne usluge (UNOPS). Srbiji je dostavljen u periodu od 2017. do 2021. godine u svrhu borbe s organiziranim kriminalom.


“Tvrdnje iznesene u izvješću su alarmantne i, ako su točne, neprihvatljive”, rekla je za Reuters zamjenica norveškog ministra vanjskih poslova, Maria Varteressian, najavivši hitan sastanak sa srpskim vlastima.