Foto Reuters
Nemamo dovoljno mašte da zamislimo scenarij koji ne podrazumijeva ciljani napad, kaže izvor upoznat s analizom njemačkih vladinih agencija
povezane vijesti
Dan nakon što je objavljeno da je pao pritisak u njemačko-ruskom plinovodu Sjeverni tok 2 – koji nikada nije ni pušten u rad – pritisak je „neplanirano” pao na nulu i u obje cijevi Sjevernog toka 1.
Taj plinovod je do ruske agresije na Ukrajinu bio najvažnija energetska trasa za Njemačku, piše Deutsche Welle.
Noć ranije je pad pritiska uočen u jednoj od dvije cijevi Sjevernog toka 2, i to vjerojatno zbog pukotine u plinovodu nadomak danskog otoka Bornholm. Istraga bi trebala utvrditi uzrok.
📽️ This is what the Nord Stream gas leaks look like.
Today, three leaks were found on two Russia-Germany pipelines. The largest made a 1km-wide disturbance on the surface of the Baltic Sea.
Sabotage can't be ruled out, said Danish PM Mette Frederiksen: https://t.co/OrDdTelwdX pic.twitter.com/KjmArp2zIv
— POLITICOEurope (@POLITICOEurope) September 27, 2022
Na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 do sada su utvrđena oštećenja na tri mjesta. Vlasnik plinovoda Nord Stream AG je danas objavio kako je vrlo čudno da su skoro istovremeno nastala oštećenja na čak tri cijevi.
“Sve govori da ovo nije slučajnost”
Prema izvještaju lista Tagesspiegel, u Berlinu su uvjereni da se radi o sabotaži, to jest da su plinovodi namjerno oštećeni.
„Nemamo dovoljno mašte da zamislimo scenarij koji ne podrazumijeva ciljani napad”, rekao je izvor upoznat s analizom Vlade i saveznih agencija.
„Sve govori da ovo nije slučajnost.”
Bjorn Lund, a Swedish seismologist from Lund University, explains to a Swedish reporter how it was possible for him to determine that an explosion had taken place by the Nord Stream pipelines.
He says that “at least 100 kg of TNT has been used, but probably more”. pic.twitter.com/51JFYMBXFD
— Visegrád 24 (@visegrad24) September 27, 2022
Mjerne stanice u Švedskoj i Danskoj zabilježile su jučer snažne podvodne eksplozije na području gdje su kasnije otkrivena curenja na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, javlja SVT.
“Nema sumnje da se radi o eksplozijama”
Jedna od eksplozija bila je magnitude 2,3 i zabilježena je na 30 mjernih postaja u južnoj Švedskoj. Curenje plina na Sjevernom toku 1 i 2 njemačke vlasti istražuju kao namjerne napade.
“Nema sumnje da se radi o eksplozijama”, kaže Björn Lund, predavač seizmologije na Švedskoj nacionalnoj seizmičkoj mreži, SNSN.
“Jasno se vidi kako se valovi odbijaju od dna prema površini. Nema sumnje da je riječ o eksploziji. Čak smo imali stanicu u Kalixu koja je to registrirala”, kaže Björn Lund, predavač seizmologije i direktor švedske nacionalne seizmičke mreže koja mjeri švedske potrese i eksplozije.
Prva eksplozija zabilježena je u 02:03 u noći na ponedjeljak, a druga u 19:04 u ponedjeljak navečer.
Upozorenja o istjecanju plina stigla su iz Uprave za pomorstvo u ponedjeljak u 13.52, odnosno 20.41 sati, nakon što su brodovi uočili mjehuriće na površini.
SVT je dobio koordinate izmjerenih eksplozija i one se nalaze na istom području gdje je zabilježeno curenje plina.
I Kremlj polazi od toga da je riječ o sabotaži, a tu mogućnost ne isključuje ni Danska.
Nadležni u Danskoj su naveli da curenje plina predstavlja opasnost, te zabranili plovidbu u krugu od pet morskih milja. Prema organizaciji „Njemačka pomoć životnoj sredini“, za sada ne postoji veća opasnost po životnu sredinu.
Ruski plin ionako ne stiže u Njemačku
Kako kažu u njemačkom Ministarstvu gospodarstva, problemi ne utječu na opskrbu u Njemačkoj s obzirom da od početka rujna Rusi ionako ne puštaju plin kroz Sjeverni tok 1.
„Unatoč tome, razina plina u skladištima kontinuirano raste. Trenutno je popunjenost na 91 posto”, priopćeno je u Berlinu.
Nord Stream gas pipeline operator said three offshore lines have sustained 'unprecedented' damage in one day https://t.co/ogttE0XeMX pic.twitter.com/O2TtqG5UGe
— Reuters (@Reuters) September 27, 2022
Prije ruske agresije ruski naftni koncern Gazprom je pokrivao čak 55 posto njemačkih potreba za plinom. Najveća količina stizala je upravo kroz Sjeverni tok 1 koji povezuje Njemačku i Rusiju prolazeći na dnu Baltičkog mora.
Nakon ljetnih problema s redovnim održavanjem tog plinovoda te remontom jedne Siemensove turbine u Kanadi, Gazprom od početka rujna definitivno ne isporučuje plin.
Ruska strana se izgovara kvarom na upravo toj turbini, zbog kojeg navodno curi nafta u kompresijskoj stanici Portovaja kod Sankt Peterburga.
Tada je Siemens priopćio da curenje nafte ne ugrožava rad turbina i da popravak može biti izvršen na licu mjesta. Službeni Berlin je u više navrata govorio da se radi o političkoj obustavi isporuka.
