Kad su potres i tsunami udarili svom silinom na istočnu obalu Japana 2011. dogodila se najveća havarija na jednoj nuklearnoj elektrani još tamo od černobilske katastrofe, onoj u Fukushimi.

To je mnoge zemlje ohladilo od nuklearnih planova u smislu proizvodnje električne energije i natjeralo da potraže nove solucije. Među njima je i Njemačka koja je nakon Fukushime odlučila raskrstiti s nuklearnim elektranama i do danas očito nije promijenila mišljenje.

Pred ponoć na staru godinu zauvijek su ugasili tri nuklearke, Brokdorf, Grohnde i Gundremmingen C koje su bile pod upravljanjem energetskih tvrtki E.ON i RWE, tvrtki prisutnih i na hrvatskom tržištu. Najveća među njima, Grohnde, puštena u rad 1984. godine u svom je radnom vijeku proizvela 400 Twh energije i kroz to razdoblje prevenirala 400 milijuna tona CO2 od ispuštanja u atmosferu. Ova elektrana u nizu godina tijekom 80-ih i 90-ih je proizvodila najviše neto energije po reaktoru u svijetu.

 Nuklearna elektrana Grohnde  Foto: Michael Gäbler/Wikimedia Commons

Nuklearna elektrana Gundremmingen je najstarija, radila je od 1967. i ima povijest havarija iz 70-ih godina, a Brokdorf je puštena u rad neposredno nakon černobilske katastrofe u 1986. godine.

Posljednje tri nuklearne elektrane – Isar 2, Emsland i Neckarwestheim II – bit će isključene do kraja 2022. godine.

Njemačka ovaj energetski gubitak namjerava nadoknaditi obnovljivim izvorima energije. Hoće li u tome i uspjeti ostaje da se vidi. Njihov principijelan stav o zatvaranju funkcionalnih nuklearnih elektrana koje su njemačkom energetskom sustavu donosile mnogo struje bez opterećenja atmosfere stakleničkim plinovima je u suprotnosti s trendovima u nekim drugim zemljama. Kao što je poznato, slovenska vlada, a ni hrvatska očito nema ništa protiv, želi graditi novi blok nuklearke u Krškom koju dvije zemlje dijele popola i koja proizvodi 16 posto sve struje koja se u Hrvatskoj troši. Predsjednik Francuske Macron objavio je da će graditi nove reaktore, nuklearnu elektranu gradi Turska, Bjelorusija je 2021. jednu pustila u pogon, grade ih – dakako – Kinezi, ali i Amerikanci prvi put nakon četvrt stoljeća. Točnije, tvrtka Billa Gatesa koja u Wyomingu podiže reaktor drugačiji od većine u uporabi. Riječ je o reaktoru u kojem je umjesto lake vode, rashladni medij rastaljena sol što navodno nosi manje sigurnosne izazove jer ovaj sustav ne poznaje opasni visoki tlak u postrojenjima, a ne treba mu ni vanjski izvor energije kako bi se u slučaju problema sigurno ugasio reaktor.

U izjavama službenih osoba povodom gašenja nuklearki ističe se da je ovo plod racionalne odluke da se Njemačka okrene dugoročno sigurnim izvorima energije koji isključuju mogućnost katastrofa.

Ovih šest elektrana proizvodilo je 12 posto sveukupne električne energije u Njemačkoj. I dok gasi nuklearke, koje dok ne dođe do havarije, zapravo ne zagađuju okoliš, Njemačka i dalje 28 posto električne energije proizvodi na ekološki najprljaviji način, ppomoću elektrana na ugljen, a 15 posto na nešto ekološkiji zemni plin. Po toj strukturi, Hrvatska je u smislu izvora električne energije puno avangardnija od Njemačke. Kod nas se samo oko 6 posto struje proizvodi na ugljen i gotovo 70 posto na obnovljive izvore energije, zahvaljujući tu prije svega davno izgrađenoj mreži hidroelektrana koje vjerojatno danas zbog ekoloških razloga, odnosno pritiska ekoloških udruga ne bi mogle biti izgrađene.

U svakom slučaju, pred Njemačkom je težak zadatak postizanja zacrtanog cilja da do 2030. 80 posto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora energije, uglavnom jačajući infrastrukturu vjetroelektrana i solarnih postrojenja.