Na Sudu BiH u Sarajevu u srijedu je nastavljeno suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku po optužnici koja ga tereti za neprovođenje odluka visokog predstavnika, a na prijedlog Tužiteljstva BiH kao prvi svjedok iskaz je dao jedan od policijskih inspektora koji su provodili istragu.

Odlukom sutkinje Sene Uzunović postupci protiv Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića ponovo su spojeni, nakon što su ranije bili razdvojeni zbog Lukićeve bolesti.

Optužnica protiv Dodika i Lukića podignuta je u kolovozu 2023., a Sud BiH potvrdio ju je u rujnu. Njih dvojicu se tereti jer su, unatoč odluci visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da početkom srpnja poništi dva zakona koje je usvojio parlament RS, poduzeli korake kako bi sporni zakoni ipak stupili na snagu.

Narodna skupština RS upravo je na Dodikov poticaj usvojila zakone o neprovođenju presuda Ustavnog suda BiH u tom entitetu, kao i odluka visokog predstavnika.

Dodik je optužen jer je potpisao ukaze o stupanju na snagu tih zakona, a Lukić jer je omogućio da oni budu objavljeni u Službenom glasniku.

U sudnici je u srijedu svjedočio istražitelj Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji je svjedočio o okolnostima pod kojima je prikupljena dokumentacija bitna za navode iz optužnice. Galeriju za publiku koja može primiti 80 posjetitelja ponovno su ispunili Dodikovi suradnici i simpatizeri, uključujući sve bitnije dužnosnike iz reda bosanskih Srba.

Dodik je pokušao prigovoriti zbog toga što kao svjedok tužiteljstva govori policijski inspektor, ustvrdivši kako je to dokaz da nema relevantnih svjedoka koji bi potvrdili navode iz optužnice.

“Ovo je farsa od procesa”, kazao je, zbog čega je dobio opomenu sutkinje.

Tvrdnje o političkoj pozadini procesa 

Nakon ročišta Dodik nije želio pred sjedištem suda odgovarati na pitanja novinara, kako je to ranije činio, pravdajući sve sigurnosnim razlozima pa je odmah otišao u Istočno Sarajevo i tamo održao konferenciju za novinstvo. Na njoj su on i njegovi suradnici ponovo tvrdili kako se protiv njega vodi montirani politički proces ne bi li ga se uklonilo iz političkog života, kao i da je osuđujuća presuda već napisana.

“Osjećam se napadnut i nesiguran u BiH”, kazao je Dodik koji tvrdi kako se Sud BiH rukovodi političkim interesima, a ne zakonima s ciljem da mu se zabrani političko djelovanje. Za to je krivio američkog veleposlanika Michaela Murphyja, kojega je nazvao “kretenom”, te visokog predstavnika Schmidta i Bošnjake, prognozirajući kako će se to upravo njima “obiti o glavu”.

Hrvatski odvjetnik Anto Nobilo, koji je i dalje dio tima Dodikove obrane, pred novinarima je tvrdio kako u ovom slučaju uopće nema konkretnog kaznenog djela nego se kroz ovo suđenje pokušava riješiti ključne probleme BiH kao države.

“Radi se o tome hoće li BiH biti manje ili više centralizirana i hoće li doći do revizije Daytona”, elaborirao je svoje tvrdnje Nobilo, kojemu je, kao i Dodiku, sporno to što visoki predstavnik međunarodne zajednice ima ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike.

Neprovođenje odluka visokog predstavnika postalo je kaznenom djelom u BiH izmjenama Kaznenog zakona što ih je prošle godine nametnuo Schmidt, a osobe koje budu proglašene krivima za to mogu dobiti kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Osuđujuća presuda ujedno znači zabranu obnašanja dužnosti na svim razinama vlasti kao i u institucijama koje se financiraju iz proračuna.

Formalni početak suđenja, nakon nekoliko odgoda zbog proceduralnih razloga, uslijedio je 5. veljače.

Nastavak suđenja zakazan je za 3. travnja.