Tri tjedna nakon što je porazila protivnike na izborima za Europski parlament, stranka Nacionalno okupljanje (RN) desničarske političarke Marine Le Pen potvrdila je svoj status vodeće političke snage u Francuskoj u prvom krugu parlamentarnih izbora obilježenih najvećom izlaznošću u protekla tri desetljeća. Izlaznost je bila čak 66,71 posto.

Konačan rezultat

RN je osigurao jasnu pobjedu, no ne i odlučujuću, što znači da za konačni ishod izbora treba pričekati drugi krug 7. srpnja. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je svojom odlukom da raspiše prijevremene izbore iznenadio svoje saveznike kao i protivnike, pozvao je birače da se iduće nedjelje ujedine protiv krajnje desnice. Nacionalno okupljanje i njegovi saveznici su u prvom krugu osvojili 33 posto glasova, ljevičarska Nova narodna fronta (NFP) dobila je 28 posto, a Macronov savez Ensemble (fran. zajedno) je na trećem mjestu sa svega 20 posto osvojenih glasova, pokazali su službeni rezultati. Na temelju tih brojki, krajnja desnica mogla bi osvojiti između 230 i 280 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini, što znači da bi joj moglo nedostajati 289 mandata potrebnih za apsolutnu većinu. Međutim, takva predviđanja su izuzetno teška zbog drugog kruga glasanja i rekordnog broja izbornih jedinica, gdje je u drugi krug ušlo troje kandidata. U drugi krug, naime, ne ulaze samo dvojica najboljih kandidata u izbornoj jedinici nego svi koji su prešli 12,5 posto glasova. Konačan rezultat ovisit će o političkim pregovorima između stranaka koje pokušavaju formirati saveze u pojedinim izbornim jedinicama ili se iz njih povući. Macron je pozvao na formiranje šireg republikanskog okupljanja uoči drugog kruga izbora, što su neki prihvatili, a neki baš i ne, no Republikanci (LR) to ne prihvaćaju. Sve to otežava predviđanja, no očito da francuski birači više ne žele da Macron vlada samostalno.

Obraćajući se oduševljenim pristašama u svojoj izbornoj jedinici na sjeveru zemlje, gdje je jasno pobijedila u prvom krugu, Le Pen je pozvala glasače da njenoj stranci u drugom krugu daju »apsolutnu većinu« mjesta u Narodnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta s većim ovlastima od Senata. U takvom raspletu događaja, od Macrona bi se očekivalo da 28-godišnjeg Jordana Bardellu (kandidata Le Pen) imenuje premijerom u neugodnom sustavu dijeljenja vlasti poznatom kao »kohabitacija« koji bi ga oslabio. Pobjeda RN-a značila bi prvu krajnje desnu vladu u Francuskoj od Višijskog režima, saveznika nacističke Njemačke, te bi predstavljala izvanredan obrat za ekstremističku stranku kojoj je jedan od suosnivača bio Jean-Marie Le Pen, otac Marine Le Pen, osuđeni antisemit i pobornik Višijske vlade. Vjerojatniji ishod je situacija u kojoj nijedna koalicija u parlamentu neće moći osigurati većinu, što bi dovelo do političkog zastoja u Francuskoj.

Kontrola migracije

Politolog Tihomir Cipek kaže da u drugom krugu tih izbora očekuje još bolje rezultate Nacionalnog okupljanja, odnosno Le Pen. Dodaje kako će ove demonstracije, koje se odvijaju u nekoliko francuskih gradova, samo prestrašiti srednje, građanske slojeve i potaknuti ih da glasaju za Le Pen – dakle, za red. Tako da misli kako će ona u drugom krugu proći još bolje – dio glasača centra koji Macron predvodi okrenut će se prema Le Pen, a misli da će za nju glasati i birači Republikanaca (LR), koji su dobili nešto preko 9 posto glasova.

– Tu svakako treba napomenuti kako to nije ona stranka njezinog tate. Te su se stvari promijenile. Sa svakim novim izborima Le Pen se više približava centru. Ona je vidjela da ih bez toga proglašavaju ekstremnom desnicom, iako se zapravo to i sada radi, a da budem iskren, ja to tako ne vidim. To nije nikakva ekstremna desnica. A i uopće mi je to vikanje na »ekstremnu desnicu« malo previše. To su nekadašnje konzervativne stranke koje imaju nekakvu konzervativnu – u Francuskoj jednu snažnu republikansku – tradiciju Francuske republike koja drži do države, do granica, do institucija, do poretka… To su uglavnom njihovi glasači, koji su naravno za nekakvu kontrolu migracije i suverene države nasuprot Europskoj uniji. Dobar dio njih je motiviran protivljenjem tom procesu centralizacije EU-a koji se pokušava organizirati od strane sadašnjih vladajućih elita. A mislim kako to što je Le Pen odustala od suradnje s AfD-om (stranka njemačke ekstremne desnice, nap.a.) dokazuje tu tezu da se približava centru, ističe Cipek.

Na pitanje zašto se to dogodilo, i to u vrijeme dok Macron uživa određenu popularnost u Europi, kaže kako Francuska ima jednu tradiciju nacionalne države – tradiciju republike i republikanskih institucija koje štite svoje državljane. I nije slučajno da su Francuzi odbili europski Ustav na referendumu, podsjeća. A oni ga, dodaje, nisu odbili »zato što ga nisu dovoljno poznavali«, kao što ima pojedinih mišljenja. Mislim da to ne stoji, da je posve obrnuta situacija, kaže nam.

– Francuzi su jako dobro poznavali taj potencijalni novi europski Ustav – pa to se doslovce »dijelilo u samoposlugama«. Ljudi to nisu čitali od riječi do riječi, ali su znali osnovnu ideju koja je tu bila da se smanji suverenitet država. A Francuzi nisu za to. Francuzi su za to da Francuska i dalje bude Francuska, da Francuska Republika bude jedna važna država, koliko već može biti – netko tko bi se probao vratiti na svjetsku pozornicu, zaključuje Cipek.

Federativna, a ne centralistička

Francuzi su nadahnuti Thomasom Jeffersonom koji je jednom rekao da »svaki čovjek ima dvije domovine – svoju vlastitu i Francusku«. Tako da oni žele da se to poštuje i da Francuska ipak ima nekakvu samosvojnu politiku u Europskoj uniji. Oni naravno nisu protiv, nitko nije za rušenje Unije, ali su za to da ona bude više federativna, a manje centralitička, rekao nam je politolog Tihomir Cipek.