Europa je napravila dobar posao u smanjenju svoje ovisnosti o ruskoj nafti i plinu i ublažavanju energetske krize uzrokovane ratom u Ukrajini, ali još nije isplivala iz problema, kazao je čelnik Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol.

“Europa je uspjela transformirati energetsko tržište, smanjiti udio ruskog plina u potrošnji ispod 4 posto, a njezino gospodarstvo i dalje nije zahvatila recesija. Europske štetne emisije su se smanjile, a zalihe plina su na vrlo pristojnoj razini”, rekao je Birol u nedjelju za američku poslovnu televiziju CNBC na marginama sastanka skupine G7 u Hirošimi.

Ocijenio je da su europske zemlje obavile prošle zime dobar posao, iako dijelom i zahvaljujući blažoj zimi od očekivane.

Međutim, Birol je upozorio da europsko energetsko tržište ove godine mora prevladati još tri glavne prepreke – rastuću potražnju Kine, mogući bankrot SAD-a te svoju još uvijek prisutnu ovisnost od ruskog energetskog izvoza.

Birol tako ukazuje da je prošle godine ponuda na svjetskom energetskom tržištu bila obilna zahvaljujući činjenici da je Kina zatvorila svoje tvornice i uvela strogu karantenu zbog pandemije te je kupovala manje nafte i plina zbog usporavanja gospodarske aktivnosti. Međutim, sada to više nije slučaj i Europa bi se ove godine mogla suočiti s izazovnijom zimom.

Očekuje se da će potražnja za ukapljenim prirodnim plinom (LNG) iz Kine porasti u drugoj polovini godine, rekao je Birol, dodajući da je uvoz plina u tu zemlju “ključni faktor” za potražnju na tržištu prirodnog plina.

Ipak, Birol vjeruje da bi cijene energenata mogle biti niže od očekivanih, a ne očekuje niti “veliki bum” uvoza Kine.

IEA predviđa da će globalna potražnja za naftom ove godine porasti za više od 2 milijuna barela dnevno, pri čemu će Kina, drugi najveći svjetski uvoznik nafte nakon SAD-a, biti odgovorna za gotovo 60 posto tog porasta potražnje, naveo je Birol.

Sudionici na globalnom energetskom tržištu također pomno prate pregovore između Bijele kuće i republikanaca oko utvrđivanja gornje granice zaduživanja SAD-a. Bez dogovora, SAD bi se mogao suočiti s bankrotom početkom lipnja, iako se to smatra malo vjerojatnim.

Birol je naveo da bi bankrot SAD-a uzrokovalo pad potražnje za naftom i pad cijena, no takav scenarij smatra malo vjerojatnim.

“Izbjegao bih vam dati točnu brojku, ali mogli bismo očekivati ​​značajan pad cijene nafte ako vidimo bankrot. No, to pitanje u SAD-u će se riješiti i zdrav razum će prevladati. Ne vidim veliki rizik za globalna tržišta nafte”, dodao je.

Još jedan ključni izazov s kojim se suočavaju europska energetska tržišta je njihova ovisnost o ruskom plinu, koja nije u potpunosti iskorijenjena, a izgledi u vezi ponude su neizvjesni.

Izvoz plina iz ruskog državnog energetskog diva Gazproma u Švicarsku i EU pao je za 55 posto u 2022., podaci su Gazproma objavljeni u siječnju. Birol je primijetio da bi se, ako dođe do daljnjeg smanjenja uvoza plina “iz političkih razloga”, Europa ponovno mogla suočiti s “nekim izazovima” u nadolazećoj zimi.

Birol vjeruje da G7 i europske zemlje više neće sklapati nikakve sporazume s Rusijom, kazavši da je ruska plinska priča “završena”.